Stres zbog pandemije uzrokovane COVID-om 19 može imati dugotrajne posljedice za buduće generacije zbog utjecaja na spermije i kako se nositi s tim

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Marylandu objavili su interesantne rezultate u znanstvenom časopisu Nature Communications-u prije nekoliko dana.

Dugotrajna anksioznost i stres inače, a sad pogotovo zbog pandemije COVID-om 19 kojeg muškarci osjećaju i osjećat će još mjesecima koji slijede, direktno utječe na izvanstanične vezikule (mjehurići) -  male čestice vezane za membrane stanica važne za transport proteina, lipida i nukleinskih kiselina i imaju važnu ulogu u sazrijevanju spermija. Profesorica farmakologije i direktorica Centra za  epigenetička istraživanja dječjeg zdravlja i razvoja mozga Medicinskog fakulteta u Marylandu dr.sc. Tracy Bale, glavna autorica rada, naglašava da smanjenje stresa ne samo da poboljšava mentalno stanje pojedinca trenutno sada, nego pomaže umanjiti dugotrajne posljedice na reprodukcijski sustav za buduće generacije. Iako nisu radili pokuse s COVID-om 19, znanstvenici su muškim miševima davali hormon stresa kortizol u većim količinama kako bi postigli/imitirali stresno stanje. Izvanstanične vezikule su pokazivale dramatične promjene kako u veličini tako i u svojim proteinima i RNA (ribonukleinskoj kiselini). Inkubirali su spermije ovako “stresirane” prije oplodnje ženske jajne stanice i rezultat je pokazao statistički značajne promjene u ranom razvoju mozga novorođenih miševa, a odrasli miševi su također bili značajno drugačiji od kontrolnih u ponašanju tj. odgovoru na stres. Kako bi provjerili događaju li se slične promjene kod ljudi ispitivali su svaki mjesec spermu doniranu od studenata sa Sveučilišta u Pensilvaniji koji su ispunjavali detaljne upitnike o stresu u prethodnom mjesecu. Dobili su slične rezultate. Oni koji su osjećali veći stres imali su i veće promjene u spermijima. “Studija pokazuje da je razvoj dječjeg mozga u direktnoj korelaciji s dugotrajnim prekoncepcijskim stresom kod očeva, ali naravno potrebne su dodatne studije da se vidi na koji način je mentalno zdravlje potomstva oštećeno u budućnosti i kako bi se moglo pomoći”, navela je dr. Bale. Promjene izazvane stresom u muškom reproduktivnom sustavu prisutne su najmanje mjesec dana nakon stresnog događaja, a post stresno fiziološko stanje se zove alostaza. Istraživanje je financirano od strane Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, a koautori su s Instituta za genomsku znanost Medicinskog fakulteta i Odjela za farmaceutske znanosti Sveučilišta Maryland i Sveučilišta u Pensilvaniji.

“Ovo istraživanje je važan korak u razumijevanju važnih mehanizama koji su u podlozi međugeneracijske epigenetike i ovo znanje je važno da se identificiraju rane moguće intervencije kako bi se poboljšala reprodukcija i rani razvoj u djetinjstvu”, naveli su znanstvenici s navedenih institucija.

Studija nije obuhvatila mogući utjecaj metoda za smanjenje stresa i njihov utjecaj na spermije, ali dr. Bale smatra da će se to sigurno pokazati u budućim istraživanjima i svakako se zalaže i preporučuje maksimalno smanjenje stresa u trenutnoj COVID-19 pandemiji.

“Važno je naglasiti da fizička izolacija ne znači socijalnu izolaciju pogotovo u današnje vrijeme svih modernih i dostupnih tehnologija. Povezivanje s našim prijateljima i dragim ljudima bilo kako može nam pomoći prebroditi ove stresne dane i dati snagu za ono što nas čeka", naglašava direktor Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje dr. Joshua Gordon.

CDC (Center for Disease Control and Prevention) je objavio savjete kako si možemo pomoći na svojim COVID-19 web stranicama:

  • napravite pauzu od gledanja, čitanja ili slušanja vijesti o pandemiji jer je to vrlo uznemiravajuće;
  • brinite se svom tijelu: dišite duboko, istežite se i/ili meditirajte; pokušajte jesti zdravo dobro izbalansiranu prehranu; redovito vježbajte; dovoljno spavajte; izbjegavajte alkohol i lijekove;
  • oslobodite se i budite otvoreni za nove stvari; pokušajte pronaći i radite stvari u kojima uživate;
  • povežite se s drugima; razgovarajte s ljudima kojima vjerujete o brigama koje vas muče i o tome kako se osjećate.

Izvor: Science daily, ožujak 2020.

Prevela 01.04.2020:

Doc.dr.sc. Ivana Erceg Ivkošić, Voditelj Centra za žensko zdravlje, Specijalna bolnica Sveta Katarina

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.