Demencije predstavljaju sindrom uzrokovan bolešću mozga, a koji je obično kroničnog odnosno progresivnog tijeka.

Tijekom procesa demencije oštećuju se različite kognitivne funkcije (više kortikalne funkcije) koje uključuju pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, donošenje odluka, računanje, jezik. Navedena kognitivna oštećenja obično su praćena i emocionalnim promjenama koje uključuju oslabljenu kontrolu koja se manifestira lakom razdražljivošću, impulzivnošću, plačljivošću na minorne ili neočekivane podražaje.

Isto tako, krenuvši od početnih, prema naprednijim stadijima bolesti, socijalno funkcioniranje se sve više i više mijenja u smislu početnog izbjegavanja socijalnih situacija. Kasnije dolazi do krivog razumijevanja određenih situacija, zaboravljanja pojedinih dijelova samog događaja ili pak događaja u cjelini. Pacijent ima osjećaj kao da se navedeni događaj nikada nije dogodio.

Konačno, dolazi i do sve vidljivijih promjena u motivaciji pacijent, pa s vremenom, sve više i više napušta ranije aktivnosti i hobije kojima se je nekad vrlo veselio i obavljao ih s lakoćom.

Ranije navedeni sindrom kognitivnog oštećenja funkcija javlja se kao posljedica primjerice Alzheimerove bolesti; cerebrovaskularne bolesti, ali i drugih bolesti i stanja organizma koja mogu direktno ili indirektno zahvaćati mozak.

Zlatni standard u dijagnostici demencija predstavljaju slikovni prikazi poput MSCT-a ili MR-a mozga uz neuropsihologijsku procjenu.

Demenciju uzrokuju značajan pad primarnih intelektualnih mogućnosti osobe, dovodi do značajnih promjena u svakodnevnom funkcioniranju i ponašanju. Primjene u svakodnevnom funkcioniranju obuhvaćaju promjene u rutini održavanja higijene, odlaska na WC, oblačenja itd.

Ponašajne (bihevioralne) promjene obično obuhvaćaju promjene raspoloženja u samom početku bolesti, koje kasnije mogu prerasti u tvrdoglavost, otpor, laku iritabilnost, svadljivost, otkočeno ponašanje.

Intenzitet i kvaliteta pada svakodnevnog funkcioniranja ovisi dijelom o primarnoj inteligenciji pacijenta te njegovom socio-kulturnom okružju.

Postoji li lijek za demenciju?

Demencija je bolest za koju u konačnici nema lijeka. No, postoje lijekovi čije je djelovanje ograničeno na određeni vremenski prozor unutar samog procesa demencije. Navedeni lijekovi se zovu antidementivi i uglavnom služe usporavanju procesa demencije. Stoga je važno da pacijenti budu adekvatno dijagnosticirani u samim počecima bolesti, a koji na žalost često promaknu i pacijentima i njihovim članovima obitelji.

Ako ste primijetili da imate značajne probleme s pamćenjem ili s izvršavanjem svojih svakodnevnih obveza i dužnosti, pogotovo ako ste to nekada obavljali vrlo lako i automatizirano, a sada ste primijetili da to ne ide više tako svakako nam se obratite za eventualnu procjenu u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina. Ako trebate savjet za vašeg člana obitelji, također vam stojimo na raspolaganju.

Javite nam se s povjerenjem na broj telefona 01 2867 400 ili putem e-maila info@svkatarina.hr

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.