Najčešći uzroci moždanog udara
Cerebrovaskularne bolesti su skupina bolesti kod kojih dolazi do oštećenje krvnih žila koje dovode krv u mozak, a kojih je najčešći uzrok ateroskleroza.
Ateroskleroza je kronična bolest s progresivnim tijekom, razvoj koje počinje već u djetinjstvu, a obuhvaća niz zbivanja koja rezultiraju zadebljanjem krvožilne stijenke, smanjenjem njezine elastičnosti, razvojem plaka (nakupine masnih naslaga, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari)–što može rezultirati suženjem, začepljenjem stijenke krvne žile te nastankom tranzitorne ishemijske atake- TIA ili moždanog udara.
Iako se mnogo ulaže u napredak u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i Republici Hrvatskoj. Moždani udar je najčešća cerebrovaskularna bolest, drugi je uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta u Hrvatskoj. Najčešći su ishemijski moždani udari koji nastaju kao posljedica začepljenja krvne žile koja vodi krv u mozak, dok su rjeđi krvareći koji nastaju zbog prsnuća krvne žile u moždano tkivo ili u subarahnoidalne prostore. Kao posljedica cerebrovaskularne bolesti – nakon ishemijskog ili hemoragijskoga moždanog udara, lakunarne bolesti i kortikalnih infarkta bijele tvari s vremenom se može razviti vaskularna demencija koja se klinički manifestira smetnjama pamćenja, koncentracije, spavanja i drugim kognitivnim smetnjama.
Za nastanak cerebrovaskularnih bolesti (i moždanog udara) postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, mijenjati ih i liječiti. To su: pušenje, pretilost, nedovoljna fizička aktivnosti, prekomjerna konzumacija alkohola, stres, aterosklerotska bolest karotidnih arterija, povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji srčanog ritma (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest te povišene masnoća u krvi. S druge strane, rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su dob, spol i obiteljska sklonost.
Važno je napomenuti, da u našoj zemlji, unatoč suvremenim dijagnostičkim i terapijskim metodama je moždani udar još uvijek vrlo čest, javlja se u sve mlađih ljudi, uzrokujući smrt, invalidnost i pogoršavajući kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednice.
Pravovremenim otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika, mijenjanjem životnih navika, a kada je potrebno i uvođenjem i određene medikamentozne terapije se može smanjiti učestalost moždanog udara.
Iako se mnogo ulaže u napredak u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu i Republici Hrvatskoj. Moždani udar je najčešća cerebrovaskularna bolest, drugi je uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta u Hrvatskoj. Najčešći su ishemijski moždani udari koji nastaju kao posljedica začepljenja krvne žile koja vodi krv u mozak, dok su rjeđi krvareći koji nastaju zbog prsnuća krvne žile u moždano tkivo ili u subarahnoidalne prostore. Kao posljedica cerebrovaskularne bolesti – nakon ishemijskog ili hemoragijskoga moždanog udara, lakunarne bolesti i kortikalnih infarkta bijele tvari s vremenom se može razviti vaskularna demencija koja se klinički manifestira smetnjama pamćenja, koncentracije, spavanja i drugim kognitivnim smetnjama.
Za nastanak cerebrovaskularnih bolesti (i moždanog udara) postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, mijenjati ih i liječiti. To su: pušenje, pretilost, nedovoljna fizička aktivnosti, prekomjerna konzumacija alkohola, stres, aterosklerotska bolest karotidnih arterija, povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji srčanog ritma (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest te povišene masnoća u krvi. S druge strane, rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati su dob, spol i obiteljska sklonost.
Važno je napomenuti, da u našoj zemlji, unatoč suvremenim dijagnostičkim i terapijskim metodama je moždani udar još uvijek vrlo čest, javlja se u sve mlađih ljudi, uzrokujući smrt, invalidnost i pogoršavajući kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednice.
Pravovremenim otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika, mijenjanjem životnih navika, a kada je potrebno i uvođenjem i određene medikamentozne terapije se može smanjiti učestalost moždanog udara.
21. lipnja se obilježava kao Hrvatski dan moždanog udara.
To je dan kada želimo upozoriti na važnost pravovremenog prepoznavanja, sprečavanja i liječenja moždanog udara!
Započnite brigu o svom zdravlju: informirajte se o čimbenicima rizika za cerebrovaskularne bolesti, prepoznajte ih, usvojite zdrave navike i spriječite nastanak moždanog udara, a ako ste ga preboljeli, spriječite nastanak novog!
U našem Centru za neurologiju možete dobiti informacije o cerebrovaskularnim bolestima te individualnim pristupom, neurološkim pregledom, pregledom karotidnih arterija kolor doplerom, procijeniti rizik za nastanak MU te dobiti preporuke i savjete kako spriječiti nastanak ili progresiju ateroskleroze i cerebrovaskularne bolesti.
Namijenjena je svim osobama bez obzira na dob i spol koji su opterećeni pozitivnom obiteljskom anamnezom ili imaju čimbenike rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti, a žele se brinuti o svom zdravlju.
Svakom pacijentu se pristupa individualno, a kako bi se postiglo optimalno rješenje, kada je potrebno, moguć je multidisciplinarni pristup koji uključuje i liječnike drugih specijalnosti - osim neurologa, kardiologe, fizijatre, psihologe, radiologe, nutricioniste, fizioterapeute…
Obratite nam se s punim povjerenjem!