Zabilježen je iznimno velik porast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti tijekom pandemije.

U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti. To je za 950 umrlih više nego u 2019. godini, a 140 više u odnosu na 2020. godinu, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok, no procjena je da će opterećenje od tih bolesti biti veće zbog raznih faktora kao što su starenje stanovništva, visoke prevalencije bolesti uslijed mogućnosti liječenja i zbog negativnih učinaka rizika kao što su slabije kretanje, pretilost, pušenje i slično. Također, COVID je ostavio velike posljedice čije rezultate ćemo tek registrirati u narednom razdoblju.

Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4% (7773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8%  (5011) u ukupnom mortalitetu. Podaci o hospitalizacijama pokazuju da je ta stopa pala u pandemiji, najprije u lockdownu, a onda se povećavala i smanjivala u narednim mjesecima s tim da je najniža bila kad su epidemijski valovi bili na vrhuncu. Zbog iznimnog fokusa na COVID ostale su bolesti bile zanemarivane, ponajviše jer se pacijenti nisu usudili ići u bolnicu ili su im liječnici bili nedostupni, na što su upozoravali i pacijenti i liječnici.

U usporedbi s 2019. godinom, kad je od posljedica kardiovaskularnih bolesti umrlo 22.020 osoba, možemo govoriti o porastu broja umrlih koji nas zaista zabrinjava. Ministarstvo zdravstva podržalo je donošenje Europskog plana za kardiovaskularno zdravlje te snažno podržava pokretanje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti s posebnim naglaskom na jačanje primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, ali i podizanje razine zdravstvene pismenosti građana. Uz arterijsku hipertenziju, glavni čimbenik rizika kardiovaskularnih bolesti je povećana razina kolesterola u krvi, stoga je redovita kontrola kardiovaskularnog rizika i savjetovanje o prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih bolesti izrazito važna. Također, potrebno je slušati preporuke liječnika i usvojiti zdrave navike, kao što su fizička aktivnost, mediteranska prehrana, prestanak pušenja i slično.

Važnost prevencije iznenadne srčane smrti

U svijetu više od 5 milijuna osoba godišnje umre od iznenadne srčane smrti. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama je taj broj oko 350 000. Zanimljiv je podatak da je oko 45% tih pacijenata 4 tjedna prije smrti bilo kod liječnika zbog nekog drugog razloga. Iznimno je značajno da se danas u oko 16,1% zdravih osoba pronađe relevantan genetski rizik koji može dovesti do ugrožavanja zdravlja. Također, zabrinjavajuć je podatak da 7,2% pozitivnih rezultata ima klinički značaj jer otkriva varijante gena koje mogu dovesti do kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Obzirom da veliki broj kardiovaskularnih bolesti koje mogu dovesti do iznenadne srčane smrti ima genetičku podlogu, unutar rizičnih skupina populacije, uz standardnu kliničku obradu sukladno smjernicama Europskog kardiološkog društva, potrebno je napraviti i pravovremeni genetički probir, što će dovesti do optimizacije liječenja, ali i određivanja preporuka vezanih uz daljnje aktivnosti pacijenata.

Centar za preventivnu i preciznu medicinu Sv. Katarine provodi razvoj cjelovitog modela prevencije iznenadne srčane smrti i drugih poremećaja kardiovaskularnog sustava analizom ukupno 563 gena i pripadajućih mutacija povezanih sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti i drugih kardiometaboličkih poremećaja.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.