U rujnu se svake godine obilježavaju dani svjesnosti o nekoliko hematoloških bolesti.

Kako u rujnu ima čak četiri „svjetska dana“, on se naziva i mjesecom svjetskih dana svjesnosti o hematološkim bolestima. Tako se obilježavaju:

1.9. Svjetski dan kronične limfocitne leukemije

4.9. Svjetski dan leukemije

15.9. – Svjetski dan svjesnosti o limfomima

22.9. Svjetski dan kronične mijeloične leukemije

Hematološke bolesti su rijetke bolesti i o njima se obično u općoj populaciji malo zna. Mnogi imaju ili su imali članove obitelji, susjede ili poznanike koji su se liječili zbog karcinoma pluća, dojke, želuca ili crijeva, kao i karcinoma genitalnog trakta. Kako su hematološke zloćudne bolesti rijetke, mnogi pacijenti se suoče s tom dijagnozom tek kad obole, a da prije nikada nisu čuli ništa o njima.

Obilježavanje ovih dana ima za cilj upoznati širu javnost o postajanju tih bolesti, dati podršku pacijentima i njihovim obiteljima s tim dijagnozama i na neki način potaknuti daljnja istraživanja u otkrivanju mehanizama nastanka i liječenju ovih bolesti.

Zbog napretka medicine, neke zloćudne tumorske hematološke bolesti danas imaju znatno bolje prognoze što se tiče kvalitete života i preživljenja.  

Leukemije su zloćudne bolesti koštane srži. S obzirom na mehanizam nastanka i stanice koje su maligno promijenjene, postoji više vrsta leukemija. Leukemija može biti akutna ili kronična. U rujnu se posebno obilježavaju dvije vrste kroničnih leukemija, a to su kronična limfocitna leukemija i kronična mijeloična leukemija. One se posebno obilježavaju zbog specifičnog načina liječenja koji znatno utječe na tijek bolesti i rezultate liječenja.

Limfomi ili punim nazivom maligni limfomi (zloćudni limfomi) su tumorske bolesti prvenstveno limfnih čvorova, iako mogu zahvatiti bilo koji organ pa i kožu. To je zapravo skupina bolesti kod koje se različiti tipovi bolesti razlikuju po patohistološkom nalazu tumorskog tkiva, kliničkoj slici i načinu liječenja. Dvije osnovne skupine su Hodgkinova bolest i ne-Hodgkinov limfom, a svaka od njih još ima podtipove.

Kronična mijeloična leukemija je kronična leukemija gdje su klinička slika i sva očitovanja bolesti posljedica translokacije (9;22) i posljedično nastalog proteina. Zbog toga se svjesnost o toj bolesti obilježava 22.9. Uspješno se liječi lijekovima koji ispravljaju posljedice tog kromosomskog poremećaja.    

Često pacijenti imaju pitanja koja nisu stigli ili se nisu usudili postaviti svojem liječniku hematologu. Također, zanimaju ih iskustva drugih bolesnika o dijagnostičkom postupku i liječenju. Sve to mogu doznati u udruzi koja pruža podršku hematološkim pacijentima. Takva udruga ima sjedište u Zagrebu, a naziva se Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL). Predsjednik Udruge je gospodin Dražen Vincek koji organizira aktivnosti udruge. HULL ima i podružnice u Varaždinu, Donjem Miholjcu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Zadru. Predavanja organizirana za svjetski dan hematoloških bolesti u rujnu moguće je vidjeti na web stranici hull.hr.

Napredak u medicini u otkrivanju mehanizama nastanka bolesti i načina liječenja u zadnjih dvadesetak godina je fascinantan. Tako su neke bolesti koje su imale jako lošu prognozu postale izlječive, a druge su se liječenjem pretvorile u kronične bolesti. To znači da je bolest prisutna uz adekvatno liječenje, ali da ne napreduje i da je najčešće kvaliteta života dobra ili odlična.

Važno je napomenuti da se termin ili izraz „rak“ upotrebljava za specifične tumorske bolesti zbog vrste stanica koje su tumorski promijenjene. Govori se o raku želuca, raku debelog crijeva ili kolona, raku dojke ili raku endometrija. Kad se radi o tumorskoj bolesti kostiju, najčešće je to sarkom. Kad se govori o leukemijama, limfomima i kroničnoj mijeloičnoj leukemiji te mijelodisplastičnom sindromu neprikladno je govoriti o raku, već se radi o zloćudnoj ili malignoj tumorskoj hematološkoj bolesti.

Hematološke bolesti ne moraju imati nikakve simptome, već se često slučajno otkriju kod laboratorijske obrade zbog nekog drugog zdravstvenog problema ili kod sistematskog pregleda. Kad pacijent s hematološkom zloćudnom bolesti ima simptome, to su obično tzv. opći simptomi. Umor, slabokrvnost, sklonost krvarenju, sklonost infekcijama, povišena tjelesna temperatura bez jasnog uzroka, svrbež kože i gubitak na tjelesnoj težini su neki od simptoma hematoloških bolesti. Ako imate neki od navedenih simptoma, a isključeni su mogući internistički i infektološki uzročnici, možda se radi o nekoj hematološkoj bolesti. U hematološkoj ambulanti pregledat će vas naši stručnjaci, predložiti dijagnostički postupak te vas uputiti na pretrage kako bi se isključila ili potvrdila hematološka bolest. Javite nam se  s povjerenjem i dogovorite termin!

Pošaljite poruku: