Skijanje je vrlo popularan sport, no također je i sport sa značajnim rizikom ozljeda

Skijanje je sport kojim se u svijetu bavi otprilike 200 milijuna ljudi, no također je i sport sa značajnim rizikom ozljeda koje se mogu dogoditi vrhunskim spotašima, a i rekreativcima. Smanjenje učestalosti ozljeđivanja može se ponajprije zahvaliti boljoj opremi kao i poboljšanju kvalitete staza na skijalištima. Zbog promjena u dizajnu skija i vezova značajno je pao postotak ozljeda na potkoljenici, ali se zato povećao postotak ozljeda struktura koljenog zgloba uključujući ukrižene sveze, kolateralne ligamente i meniske. Također uz koljeni zglob najčešće dolazi do ozljeda ramena.

Kako pripremiti tijelo za skijanje?

Kako bi povećali fizičku kondiciju i pripremili tijelo na napore tijekom skijanja, preporuča se redovito vježbanje nekoliko mjeseci prije dolaska na skijanje, s posebnim naglaskom na mišiće donjih ekstremiteta i trupa. Osobama koje su aktivne cijele godine trebat će manje vremena da se u potpunosti pripreme, dok osobe koje uopće ne vježbaju tijekom godine trebaju skijanje shvatiti krajnje ozbiljno i vrlo se detaljno pripremiti. Preporučljivo bi bilo trenirati uz stručno vodstvo i nadzor, bilo u sklopu grupnih ili individulanih programa specijaliziranih za skijaške pripreme.

Najčešće ozljede pri skijanju:

  • Koljeno - ozljeda medijalnog kolateralnog ligamenta, ozljeda prednjeg križnog ligamenta. Najčešće skijaške ozljede pogađaju upravo koljena jer su ona najviše opterećena, posebice kod padova, te nepravilnog stava na skijama
  • Palac - zglob palca u spoju sa šakom nastaje kao posljedica pada, tj. kada skijaš drži štap u zatvorenoj šaci i pada s njime, pri padu će se štap utisnuti u šaku i palac
  • Rame - iščašenje ramena, lom ključne kosti, lom nadlaktične kosti
  • Gležanj - uganuće, često kada skijaš “zakači vrata“ ili kada mu se na putu nađu razne nepravilnosti na snijegu
  • Leđa - bol u donjem dijelu leđa s obzirom da su najviše opterećena uz koljena

Ozljede prednje ukrižene sveze

Mehanizam ozljede prednje ukrižene sveze u skijanju može biti sličan mehanizmu u sportovima u kojima su takve ozljede česte (košarka, rukomet,nogomet...). U tim je sportovima osnova mehanizma takve ozljede deceleracijska; nakon blokade stopala za podlogu na koljeno se prenose rotacijske sile uz valgus i/ili hiperekstenziju koljena. Ovaj “tipični” mehanizam lezije prednje ukrižene sveze poznat je i u skijanju: skijaš pada prema naprijed zbog blokiranja unutarnjeg rubnika vanjske skije u zavoju, istovremeno slobodna skija nastavlja put niz padnu liniju i pojačava sile koje izazivaju vanjsku rotaciju (potkoljenice), valgus i hiperekstenziju koljena one noge koja zaostaje iza i nije opterećena težinom tijela skijaša. Prednja i stražnja ukrižena sveza imaju funkciju najvažnijih pasivnih stabilizatora koljena te se nalaze unutar samog koljenskog zgloba. Na skijanju vrlo rijetko dolazi do puknuća stražnje ukrižene sveze, svega u samo jedan posto slučajeva, ali zato od puknuća prednje ukrižene sveze dolazi vrlo često i ona je jedna od najčešćih ozljeda na skijanju.

Ozljede meniska

Menisci imaju ulogu stabilizatora zgloba, povećavaju površinu opterećenja i tako rasterećuju zglob te pomažu boljoj prehrani zglobne hrskavice. Ruptura, točnije puknuće meniska može biti poprečno, horizontalno, uzdužno, koso i može biti kombinacija svega navedenoga. Rupturirani, slobodni dio meniska može se ubaciti između zglobnih tijela i uzrokovati blokadu koljena. Kod blokade koljeno se ne može ispružiti, a osim blokade, klinički simptom rupture meniska, je bol u nivou zgobne pukotine, osjećaj preskoka, lagani otok koljenskog zgloba te može biti prisutan i osjećaj nestabilnosti.

Ozljede kolateralnih ligamenata

Uz puknuće meniska, pri skijanju je vrlo često i istegnuće ili puknuće medijalnog kolateralnog ligamenta koje čini 20 posto svih ozljeda na skijanju. Ono najčešće dolazi u kombinaciji s puknućem prednje ukrižene sveze ili s rupturom meniska. Ako dolazi kao izolirana ozljeda, liječenje lezije kolateralnog ligamenta je u većini slučajeva konzervativno upotrebom ortoza. Ako se ortoza primijeni neposredno nakon ozlijede dok je sačuvana vaskularizacija ligamenta, cijeljenje je vrlo uspješno i operacija nije potrebna.

Kako liječiti?

Kod lakših ozljeda koljena uvijek se koristi RICE princip. On uključuje R – rest (odmor), I – ice (led), C – compression (kompresija elastičnim zavojem) i E – elevation (podizanje ozljeđenog dijela tijela). Također, preporučuje se uzimati nesteroidne protuupalni lijekove kroz nekoliko dana, kao i lokalna primjena gelova s protuupalnim djelovanjem. To se preporuča za osobe koje nisu pretjerano tjelesno aktivne i žive normalnim životom. No, skijanje kao i ostale aktivnosti gdje postoje brze promjene smjera kretanja vrlo su upitne i velike su šanse da ćete imati problema s koljenom.

Osobe s gubitkom prednje ukrižene sveze brže razvijaju degenerativne promjene zgloba i značajno su podložnije ponovnim ozljedama koljena. Iz toga razloga u mlađih i motiviranih osoba, a osobito sportaša kako profesionalnih tako i rekreativnih predlaže se operativni zahvat. Operativni zahvat sastoji se u rekonstrukciji prednje ukrižene sveze. Također, u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina možete učiniti i toaletu koljenog zgloba sa šivanjem meniska u slučaju da je ozljedu u vaskulariziranom dijelu ili meniscektomiju ako šavi nisu mogući. Sve vrste multiligamentarnih ozljeda koljena operiraju se artroskopski i prema standardima struke nakon primjerene dijagnostičke obrade i razgovora te kliničkog pregleda naših ortopeda.

Tijek oporavka nakon operativnog zahvata

Nakon operacije morat ćete koristiti štake prilikom pokretanja i što prije se uključiti u rehabilitacijski program. Taj program će biti individualan i ovisit će o težini i kompleksnosti zahvata koji ste obavili. Ako je zahvat bio kompliciran, rehabilitacija će biti duža. Sve vježbe su personalizirane i nadzire ih fizioterapeut.

Obratite nam se s povjerenjem!

Pošaljite poruku: