Vjerojatno je većini poznat neugodan osjećaj zubobolje, pogotovo kada se pojavi u noćnim satima i omete nam san.

Zubna bol može biti različitog karaktera; slaba ili jaka, kratka i prolazna ili uporna i dugotrajna, mukla i nejasna ili oštra, pulsirajuća i lokalizirana. Temeljita higijena usne šupljine i redoviti pregledi su najbolja prevencija, ali svejedno nisu 100% garancija protiv pojave boli zuba.

Što uzrokuje neugodan osjećaj boli?

Bol zuba može nastati zbog različitih čimbenika:

  • Trauma zuba (udarac u zub ili jaki ugriz u tvrdu stvar)
  • Ogoljeli zubni vrat (područje zuba uz zubno meso)
  • Karijes zuba
  • Nicanje zuba (npr. umnjaka)
  • Upala zubnog mesa
  • Puknuti ispun zuba
  • Neadekvatno liječen zub
  • Prehlada (upala uha, začepljeni ili upaljeni sinusi mogu reflektirati bol na zube)
  • Kombinacija navedenih uzroka

Najbolji način za liječenje zubobolje je, naravno, posjet stomatologu. Nikakvi domaći preparati i savjeti koji se mogu naći po različitim portalima nažalost ne mogu riješiti uzrok boli (rakije, propolisi, trave i čajevi); štoviše, mogu uzrokovati i veće probleme poput kemijske ozljede zubnog mesa ili alergijske reakcije. S druge strane, lijekovi protiv boli poput ibuprofena ili paracetamola imaju konkretan i dokazan učinak, no ipak su samo privremeno rješenje. Terapija boli se provodi ovisno o uzroku.

1)     Trauma zuba: ako trauma nije jaka, zubobolja će proći sama od sebe. Bol je obično momentalna, oštra i jaka. Ipak, ako je zub napuknuo ili se potpuno odlomio, zub će boljeti na svaki zagriz te tada stomatolog mora odlomljeni dio nadograditi ispunom ili navlakom (zubna krunica). Nerijetko, ako je trauma duboka, stomatolog mora provesti i endodontsko liječenje (umrtvljivanje i čišćenje živca zuba). Posebna kategorija traume je izbijanje (avulzija) zuba i o tome možete više pročitati na našem blogu. Često nakon traume zub potamni i ostane vidno promijenjene boje u odnosu na susjedne zube. To je znak nekroze (odumiranja) živca te je tada također nerijetko potrebno provesti endodontski zahvat kako takav zub s vremenom ne bi počeo boljeti. Ako jaka trauma nastane na liječenom zubu koji nema nadogradnju (ojačanje ili tzv. štift) te navlaku (keramičku krunu) ili dobar ispun, može doći do nepovoljne frakture krune i korijena zuba te se takav zub mora izvaditi.

2)     Ogoljeli zubni vrat: zubno meso (desni ili gingiva) se uslijed raznih faktora (agresivno četkanje, nepovoljne sile zagriza, nepravilno izrađeni zubni mostovi i zubne krunice) može povući te ostaviti golo područje uz rub krune zuba. Pacijenti tada uglavnom navode oštru bol na hladno (hladni napitci ili sladoled, hladan zrak), a ponekada i na slatko (rijetko na vruće). Prijelaz krune u korijen nema cakline (ili je oštećena), a upravo caklina (vanjski sloj zuba) služi kao svojevrsni izolator koji sprječava prijenos različitih podražaja do živca zuba. Ako je zubni vrat blago izložen, često je dovoljno samo prilagoditi oralnu higijenu (vaš stomatolog će vas uputiti u pravilnu tehniku četkanja te preporučiti odgovarajuću četkicu i pastu). Ako je riječ o jačem defektu, na raspolaganju je nekoliko različitih pristupa: prekrivanje defekta ispunom, desenzibilizacija različitim kemijskim sredstvima ili laserom, prekrivanje gingivne recesije parodontnom kirurgijom (presađivanje zubnog mesa).

3)        Karijes zuba: možda i najčešći uzrok boli. Manji karijes može uzrokovati bol na slatko i povremen, uglavnom nejasno bolan osjećaj u zubu. Ako se karijes ne zaustavi na vrijeme, prisutni su jači bolovi, zadah iz ili između zuba te urušavanje strukture zuba (stvaranje rupice u zubu). Napredovanjem karijesa kroz caklinu i dentin (unutarnji dio zuba), bakterije dolaze do zubnog živca. Tada nastaje lokalizirana, spontana, pulsirajuća i vrlo neugodna zubobolja koja često ne popušta ni na analgetike. Specifična je i bol u ležećem položaju te bol na vruće podražaje. Pacijent može naoteknuti. Ukoliko se uzrok boli ne liječi pravovremeno, može nastupiti ozbiljno pogoršanje simptoma (velika oteklina usne šupljine i lica praćena gnojenjem, porastom temperature, malaksalošću ili otežanim disanjem i gutanjem) – tada je potrebno hitno stomatološko ili čak bolničko liječenje jer je potencijalno ugrožen život pacijenta.

4)        Nicanje zuba: umnjaci koji rastu najčešće rade probleme u vidu mukle i nejasne boli u kutu čeljusti koja se spontano pojavljuje i nestaje. Meso iznad umnjaka može nateći i biti bolno. Potrebno je posjetiti stomatologa koji će odrediti pravilnu terapiju (analgetici i antibiotici, rezanje viška mesa oko umnjaka ili vađenje umnjaka).

5)        Upala zubnog mesa: upaljeno zubno meso često može davati nejasnu i tupu bol koja se reflektira na zube. Stomatolog će procijeniti što je uzrok boli te odrediti pravilnu terapiju (uglavnom parodontološki tretman čišćenja zubnog mesa i zubnih džepova te upute o pravilnoj oralnoj higijeni).

6)        Puknuti ispun zuba: napuknuti ispun propušta različite podražaje iz usne šupljine do dentina te uzrokuje manju ili veću bol dok traje podražaj (toplo, hladno, slatko, zagriz). Takav ispun se naravno mora zamijeniti.

7)        Neadekvatno liječen zub: ako se desi scenarij iz stavke 4, zub je potrebno endodontski liječiti. Svo nekrotično (mrtvo) tkivo i bakterije treba počistiti, dezinficirati, a zub napuniti i zabrtviti te pripremiti za ojačanje nadogradnjom i keramičkom krunicom. Pravilno liječenje zuba spada u najteže grane stomatologije.

Naime, unutarnja anatomija zuba je vrlo složena; riječ je o izuzetno uskim, sitnim i zavijenim prostorima koje treba savladati, a bakterije koje se množe u tim prostorima su vrlo otporne na različite metode liječenja. Stomatolozi često nemaju motivacije, vremena, znanja, a ni opreme da se pravilno posvete ovom zahvatu. Nepisano pravilo je da je vlastiti zub, ako je kvalitetno liječen i zaštićen, uvijek bolji od bilo kojeg umjetnog nadomjestka (most ili implantat). U ordinaciji često nailazimo na sljedeće slučajeve: pacijentu se na prvom pregledu uradi i RTG dijagnostika, a na snimci se pronalazi granulom (kronična upalna tvorba oko vrha korijena zuba), nastao uslijed prethodnog neadekvatnog liječenja. Ili, pacijent dolazi zbog zuba koji njegov stomatolog neuspješno liječi mjesecima, otvara, zatvara, mijenja lijekove i uloške, predlaže vađenje zuba... Takvi zubi, ako procijenimo da ih ima smisla spašavati, trebaju reviziju endodontskog liječenja te svu pomoć moderne tehnologije koja nam je na raspolaganju; naprave za mjerenje duljine korijenskog kanala (endometri), lupe ili mikroskop (omogućuju bolju vizualizaciju mikro-struktura unutar zuba), dentalni 3D RTG (CBCT snimka koja otkriva kompleksnu unutarnju anatomiju), strojna endodoncija (uređaji koji brzo i učinkovito čiste unutrašnjost zuba), diodni laseri i sredstva za aktivnu dezinfekciju i punjenje korijenskih kanala itd.

Zaključno, kako ne bi došlo do većih oštećenja zuba, neugodnih bolova pa konačno i gubitka zuba, bitna je prevencija  - održavanje oralne higijene (redovito, pravilno pranje zubi dva puta na dan, korištenje zubnog konca i/ili interdentalne četkice te zubnog tuša, povremeno korištenje vodice za ispiranje usta, a sve prema uputi stomatologa), ali i redoviti posjeti stomatologu (preporučljivo dva puta godišnje ili češće u određenim stanjima). Ukoliko je već došlo do gubitka zuba, postoje brojna rješenja za bezubost, u obliku zubnih krunica (navlake za zube), mostova ili implantata. U ponudi našeg Centra možete naći sve navedene vrste nadomjestaka, a naši će Vam stručnjaci predložiti najbolje moguće rješenje.

Dogovorite pregled!

Pošaljite poruku: