Savjetovanje o zdravoj prehrani i izrada jelovnika

INFORMATIZACIJA U SVRHU IZRADE I NUTRITIVNE OBRADE BOLNIČKIH DIJETA

Postoje jasni pokazatelji da dijetna prehrana koja se propisuje određenim bolesnicima često ima terapijsku ulogu i zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi ozdravljenju. Hrana namijenjena prehrani bolesnika u bolnicama izuzetno je osjetljiv proizvod za razliku od svih drugih vrsta prehrane upravo zbog specifičnosti njene pripreme i provedbe. Svaki pacijent u bolnici trebao bi dobiti odgovarajuću dijetu sukladno Odluci o standardu prehrane bolesnika u bolnicama (NN br. 121/07).

Posebna pozornost glede prehrane posvećuje se bolesnicima nakon operativnog zahvata, trauma, bolesnicima s poremećajem metabolizma, probavnim smetnjama, poremećajima bubrežne funkcije te imunološkog sustava i sl. Ponekad bolesnici zbog različitih razloga ne smiju ili ne mogu uzimati krutu hranu, pa im se ona posebno priprema i usitnjava miksanjem i daje im se u tekućem obliku. Jasno je da se u svim ovim slučajevima ciljano treba obratiti pažnja pri izboru namirnica, na njihovu vrstu, sastav, način pripreme te broj i raspored obroka. Svaki bolesnik treba imati posebno isplaniranu dijetu prema biološkoj potrebi organizma, pri čemu je nužno znati točne podatke o nutritivnim i energijskim vrijednostima obroka.

Da bismo došli do svih ovih podataka nužna je izrada jelovnika i obrada nutritvnih podataka za svaku dijetu u informatičkom programu. Takav pristup omogućuje kvalitetniju prehranu bolesnika s više aspekata gdje dobivamo jelovnike s kompletnim pokazateljima o nutritivnim vrijednosti namirnica, obroka i cijelog jelovnika te lakšeg i bržeg kontroliranja svake promjene stanja pacijenta. Informatizacija je nužna i radi sigurnijeg praćenja i kontroliranja hrane, odnosno nabave i potrošnje namirnica.

Pomoću računalnog programa olakšana je prijava, promjena i odjava dijeta za pacijente s bolničkih odjela gdje su zahtjevi u pisanom papirnatom obliku ostavljeni prošlosti. Ovakva informatička riješenja bolničke prehrane smatraju se vrlo inovativnim, ali nažalost vrlo su slabo zastupljena u našim bolnicama. Od 46 dijeta propisanih Standardom, u bolnicama, ovisno o njihovoj veličini priprema se najčešće 14 dijeta s različitim jelovnicima, dok se ostale pripremaju individualno. Redovno se prate i analiziraju jelovnici za najčešće prijavljivane dijete, kao što su: dijeta bez ograničenja, visokoproteinska, redukcijska, dijeta za rodilje, dijeta za djecu od 1-3 god., ulkusna, pankreatička, dijabetička, mediteranska, nefrotička, kosana postoperativna, kašasta, dijeta za prehranu sondom, laktoovovegetarijanska. Dobiveni rezultati pokazuju da su makronutrijenti uglavnom unutar vrijednosti koje preporučuje Standard. Prosječan dnevni energetski unos je 8358 kJ (1990 kcal), udio ukupnih bjelančevina 17 % (88g), ukupnih masti 32 % (70g) i ugljikohidrata 51% (257g) dok je prosječni unos kolesterola 227mg, te vlakna 26g

Postignut je i povoljan međusobni odnos masnih kiselina. Prosječni dnevni unos zasićenih masnih kiselina je 21g, jednostruko nezasićenih 24g, te višestruko nezasićenih 22g.  Analizom mikronutrijenata utvrđeno je da se jelovnicima kroz sve dijete uglavnom može zadovoljiti preporučeni dnevni unos mikronutrijenata. Prosječni dnevni unos mineralnih tvari je: Na 2192mg (računat bez dodane soli),  K 3680mg, Ca 762mg,  Mg 270mg,  P 1352mg,  Fe 13,5mg,  Zn 8,5 mg,  Cu 0,94mg.  Prosječan dnevni unos vitamina je: R.E. 1043µg,  Retinol 93µg,  Karotini 5607µg, Vitamin B1 1,1mg,  Vitamin B2 1,5mg,  Niacin 20,2mg,  Vitamin B6 1,7mg, te  Vitamin C 131mg. Rezultati su interpretirani prema Pravilniku o dodacima prehrani (NN 46/11) Prilog IV u kojem je naveden preporučeni dnevni unos mikronutrijenata. Prema nutritivnoj obradi, najbolja dijeta je mediteranska dijeta koja ima idealan omjer masnih kiselina, smanjen unos kolesterola te povećan udio prehrambenih vlakana koji je u skladu s preporukama predlažu stručnjaci s MayoClinic, a prema smjernicama The American Heart Association (AHA), The European Society of Cardiology (ESC), The European Society of Hypertension (ESH). Dobiveni rezultati isto tako potvrđuju činjenicu da raznolika i uravnotežena prehrana sadrži potrebne količine svih hranjivih tvari, dok se nedovoljan unos pojavljuje uglavnom kao posljedica neuravnotežene, nepravilne i neredovite prehrane. Često ne možemo kontrolirati druge odrednice svoga zdravlja, ali što stavljamo u svoj želudac najčešće možemo.

IZJAVA

S ovakvim informatičkim programom stvorili smo, i to je danas iznimno važno, osnovu za znanstveni razvoj prehrane bolesnika.

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
Politika privatnosti | Korištenje kolačića