Sve što trebate znati o bolestima štitnjače

Štitnjača je endokrina žlijezda smještena u donjoj polovici vrata neposredno ispod Adamove jabučice, sastoji se od dva režnja, lijevog i desnog, koji leže postranično uz dušnik i grkljan i spojeni su tankim središnjim dijelom ispred dušnika. Pojedini režanj podsjeća na štit (od tuda i naziv štitnjača) a oba režnja zajedno sliče na leptira. U svakom režnju nalazi se velik broj folikula (mjehurića) ispunjenih koloidom i u njima se stvaraju hormoni tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Lučenje hormona štitnjače nadzire hipofiza, mala endokrina žlijezda u mozgu s hormonom tireotropinom (TSH) koji potiče štitnjaču na stvaranje hormona. Hipofizi je nadređen hipotalamus, dio mozga koji luči hormon (TRH). Regulacija i nadzor lučenja hormona štitnjače bitni su za održavanje stalne koncentracije tih hormona u krvi. Regulacija se odvija mehanizmom tzv. negativne povratne veze, tako da na smanjenu količinu T3 i T4 reagira hipofiza koja proizvede i izluči u krvotok više TSH-a koji će pojačano stimulirati štitnjaču na lučenje T3 i T4 hormona, i obrnuto kad se proizvode veća količina T3 i T4 hormona, hipofiza će smanjiti proizvodnju i lučenje TSH. Za sintezu hormona štitnjače neophodan je jod. Trijodtironin (T3) nastaje iz aminokiseline tirozin i sadrži 3 atoma joda dok tiroksin sadrži 4 atoma joda. T3 je aktivni oblik hormona i pet puta je aktivniji od T4, štitnjača ga proizvodi u maloj količini, a veći dio nastaje u periferiji pretvorbom iz T4 koji pod utjecajem enzima gubi jedan atom joda i tako nastaje T3. Gotovo sav T3 vezan je na bjelančevine u krvi (albumin i tiroksin vezujući globulin) i svega 0,4% ovog hormona je slobodno i samo taj oblik je aktivni hormon. Poluživot T3 je 24 sata dok je vrijeme poluživota T4 šest dana. Od oslobođenih hormona u krvotoku je do 90% T4 i nešto manje od 10% T3. U stanicama tkiva hormon T3 četiri puta snažnije djeluje, hormon T4 četiri puta dulje.

Hormoni štitnjače reguliraju bazalni metabolizam stanica i odgovorni su za stvaranje topline. Ako postoji manjak hormona štitnjače bazalni metabolizam će se sniziti za oko 40%, a višak hormona ubrzava bazalni metabolizam za 60% do 100% iznad normalne vrijednosti. Hormoni štitnjače pospješuju metabolizam masti i ugljikohidrata, povećavaju povećanu sintezu i razgradnju bjelančevina. Važni su za održavanje tjelesne temperature i održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i potrošnje kisika. Od osobite su važnosti za normalni razvoj i rad središnjeg živčanog sustava. Utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, srčanožilni sustav (povećavaju kontraktilnost srčanog mišića i ubrzavaju rad srca), pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti te rad ostalih žlijezda, npr. spolnih žlijezda. Nedostatak hormona štitnjače tijekom trudnoće i u dječjoj dobi uzrokovat će smanjeni rast i mentalni potencijal djece.

Jod je mikroelement nužan za stvaranje hormona štitnjače. Preporučena dnevna doza unosa joda za odrasle je 150 mcg te 200 mcg za djecu, trudnice i dojilje. Osnovni izvor je hrana koja sadrži jod, morska riba, jaja, jogurt, sir, jodirana sol, povrće koje raste na tlu bogatom jodom. Tjedna potreba za jodom je 1 mg. Neke vrste povrća mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitnjače a to je kelj, prokulica, repa, cvjetača, a isto djeluje i kikiriki. Riziku su izloženi strogi vegetarijanci koji takve namirnice jedu svakodnevno u većim količinama.

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
Politika privatnosti | Korištenje kolačića