Klinika za ortopediju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku
Izbornik

Tremor

Tremor je najčešći poremećaj pokreta, obilježen ritmičnim, nevoljnim, oscilatornim pokretima dijela tijela. Može postojati kao samostalan klinički poremećaj (npr. esencijalni tremor, fiziološki tremor) ili može biti dio širokog spektra simptoma neke bolesti (npr. Parkinsonove bolesti, Willsonove bolesti). Anamneza i klinički pregled su kao i kod svih poremećaja pokreta najvažniji za postavljanje točne dijagnoze.

Tremor se primarno dijeli na akcijski tremor i tremor u mirovanju (tablica 1-3.). Može se dijeliti i s obzirom na zahvaćene dijelove tijela te s obzirom na amplitudu i frekvenciju.

Tremor u mirovanju javlja se u dijelu tijela koji nije voljno aktivan, u potpunosti usmjeren protiv sile teže (npr. šaka oslonjena na stol)

Akcijski tremor je svaki tremor koji nastaje pri voljnoj kontrakciji mišića. Uključuje posturalni, kinetički i izometrički tremor. Posturalni tremor se javlja pri održavanju položaja dijela tijela suprotno sili teži (npr. držanje isprženih ruku). Kinetički tremor se javlja za vrijeme voljnog pokreta i može biti jednostavan (voljni pokreti koji nisu ciljno usmjereni; npr. pisanje, uzimanje šalice, pijenje) i intencijski (javlja se uz porast amplitude pri završetku vidom vođenog pokreta određenom cilju, tipično za cerebelarnu bolest).

Esencijalni tremor  (ET) je najčešći tip sindroma tremora , a time ujedno i najčešći oblik poremeća¬ja pokreta. Prevalencija je od 1% do 22% odrasle populacije. Može se pojaviti u bilo kojoj dobnoj skupini, sa zahvaćeno gotovo 2% populacije iznad 60 godina. Pozitivna obiteljska anamneza u oko 17% do 100% bolesnika, ukazuje na važnost genetskog nasljeđivanja. Esencijalni tremor nasljeđuje se autosomno dominantno s različitom penetracijom. Klinički se prezentira kao bilateralan, simetrični, posturalni ili kinetički tremor koji najčešće zahvaća šake i podlaktice. Uz te glavne dijagnostičke kriterije tipično je da traje duže od tri godine, uz pozitivnu obiteljsku anamnezu te povoljan odgovor na uzimanje alkohola. Ovaj je tremor najčešće bezazlen i osnovna poteškoća vezana je uz kozmetičku i socijalnu neugodu osobe s tremorom.

Ostali specifični sindromi tremora uključuju:

Fiziološki tremor: tremor oko svakog zgloba koji može slobodno oscilirati prisutan u svakog zdravog pojedinca; može se pojačati utjecajem različitih čimbenika (stres, umor, fizička aktivnost, emocije, hipoglikemija, hipertireoza, utjecaj lijekova).

Ortostatski tremor: visokofrekventan tremor nogu, što uzrokuje nestabilnost ili strah od padova; neki smatraju da je varijanta ET, dio distoničkog tremora, ili posebna varijanta; terapijski je pokazana učinkovitost klonazepama.

Tremor pri specifičnim zadacima: tipičan predstavnik je tremor pri pisanju, važno ga je razlikovati od distonije pri pisanju, mogu se javiti zajedno; u liječenju se pokušava primjenom propranolola, primidona, antikolinergika, te DBS-a u teškim slučajevima.

Tremor izazvan lijekovima: može se prezentirati kao pojačan fiziološki tremor ili tremor u mirovanju zbog uzimanja neuroleptika; osim neuroleptika tu su i lijekovi za astmu (beta adrenergični agonisti), antiaritmici (amiodaron), litij, amfetamin, valproat.

Blog:

Tresu mi se ruke - koji je razlog?

Pošaljite poruku:

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
europski strukturni i investicijski fondovi
Politika privatnosti | Korištenje kolačića
Dogovorite pregled