Stanična terapija i regenerativna medicina

f4851b61aac01246afcdbbaa6c6cb1c5.jpg


Pacijentu koji se tretira ovim postupkom u bolnici Sv. Katarina prvo se posebnim tehnikama magnetskom rezonancijom utvrđuje početno stanje zgloba, debljina hrskavice te razina ključnih biljega (kolagen tipa II i proteoglikani) koji oslikavaju rad hrskavicnih stanica (hondrocita), a slična mjerenja će se napraviti nekoliko mjeseci nakon aplikacije matičnih stanica.

ZAHVAT ZAPOČINJE ASPIRACIJOM MASNOG TKIVA PACIJENTA


Nakon toga obrađuje se u potpuno zatvorenom ‘Lipogems’ sustavu, koji omogućuje odvajanju tzv ‘stromalnih vaskularnih frakcija’ čiji su sastavni dio klasteri masnih stanica (adipociti). Ranija istraživanja su pokazala da adipociti u ovakvom okružju služe kao idealna biološka podloga koja oko sebe sadrži u potpunosti sačuvane mezenhimalne matične stanice i perivaskularne stanice (pericite). Upravo navedene stanice koje u ‘svom prirodnom okružju’ kroz lučenje brojnih ‘trofičkih faktora’ imaju sposobnost protuupalnog djelovanja, moduliranja imunološkog odgovora. U drugom dijelu zahvata (neposredno, nakon odvajanja ‘stromalne vaskularne frakcije’ koja sadrži masne, perivaskularne (periciti) i mezenhimalne stanice), sadržaj se aplicira u koljeno pacijenata s degenerativnim promjenama hrskavice pretežito kod onih koji imaju oštećenje hrskavice u cijeloj debljini, sve do kosti. Pacijent neposredno nakon aplikacije osjeća kliničko poboljšanje koje je gotovo uvijek primjećeno kod golemog postotka pacijenata. O važnosti masnog tkiva u regenerativnoj medicini najbolje govori podatak da jedan gram masnog tkiva ima i do 500 puta više pluripotentnih maticnih stanica od koštane srži. Matične stanice i periciti (Rougetove stanice) dobiveni iz masnog tkiva prema zadnjim spoznajama imaju veliki potencijal u reparaciji hrskavice, regeneraciji kosti, liječenju artritisa, cijeljenju tetiva, a svoju najčešću primjenu u ortopediji nalaze u liječenju degenerativnih promjena velikih zglobova. Personalizirana medicina u čijem je sklopu i stanična terapija te regenerativna medicina, zadnjih godina doživljava veliki zamah. O važnosti personalizirane medicine upravo govori podatak da je Europska komisija osnovala International Consortium of Personalized Medicine (ICPerMed), a Republika Hrvatska, hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine čiji je član i Specijalna bolnica Sv. Katarina. Prema dostupnoj literaturi, mezenhimalne matične stanice (MSCs) imaju nekoliko važnih funkcija, među kojima su otpuštanje tzv. trofičkih faktora koji između ostalog sprječavaju staničnu smrt (apoptozu) kao i nastanak ožiljnog tkiva, stimuliraju stvaranje novih krvnih žila te imaju mitogeni učinak za tkivno specifične progenitore što u konačnici može dovesti do popravljanja oštećenog tkiva ili čak regenerativnog učinka. Slične učinke imaju i periciti (PC) koji mogu modulirati imunološki odgovor te imaju multipotentnu sposobnost diferencijacije (slično kao i MSCs), kao i mogućnost moduliranja upalnog odgovora (sprječavanje preagresivnog imunološkog odgovora) ali i bitnu ulogu u vaskulogenezi (razvoju novih krvnih žila tijekom embriogeneze) te angiogenezi (formiranje novih krvnih žila iz već postojećih). Nedavno objavljeni radovi sugeriraju da MSCs uglavnom nastaju iz perivaskularnih stanica, pericita (PC) (2). Ljudske adipozne (masne) matične stanice (hASCs) koje se tijekom Lipogems zahvata, sukladno načelima “point of care” modelu uzimaju od bolesnika, i nakon izdvajanja tzv. “stromalne vaskularne frakcije” ponovno ubrizgavaju u pacijenta imaju potencijal u liječenju različitih kliničkih stanja. Nekoliko je kompanija koje u svom radu koriste ovaj koncept, a među njima je i Lipogems. O potencijalnom efektu hASCa govori i rad u kojem se ističe mogućnost da hASCs nasađene na 3D skafold u određenim uvjetima diferenciraju u stanice hondrocitne loze. S druge strane, znanstveno je utvrđeno da u uvjetima metaboličkog, oksidativnog ili mehaničkog stresa, upalnog procesa ili povišenog nivoa glukoze, MSCs koje se nalaze perivaskularno ili u adventiciji krve žile preferencijalno diferenciraju ili u masne stanice (adipocite) ili u hrskavične stanice (hondrocite). Ovaj postupak se u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina primjenjuje od studenog 2015. godine, postupak primjenjuju drugi svjetski centri poput Institute of Regenerative and Molecular Orthopedics, SAD, Image Medical Spa, Italija, Lipogems tvrtka ima pokrenutu znanstvenu suradnju s nizom centara uključujući i Case Western Reserve University, SAD-e (prof. dr A. Caplan), Orthopedics and Trauma Division, Azienda-Ospedaliera Universita di Modena, Universita di Modena a Reggio Emilia, Italija (prof.dr. F. Catalani), Centre for regenerative medicine, Edimburgh, University of California, SAD (prof.dr. B. Peault), Division of Cellular Transplantation, Department of Surgery and Diabetes Research Institute, University of Miami, SAD (Dr. C. Ricordi), Laboratory of Molecular Biology and Stem Cell Engineering, Universita di Bologna (prof.dr. C. Ventura) i niz drugih.

Specijalna bolnica Sv. Katarina napravila je prvu aplikaciju mezenhimalnih matičnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva u zglobove pacijenata s oštećenom hrskavicom u Jugoistočnoj Europi.

Znanstvenici i liječnici Specijalne bolnice Sv. Katarina i Genos laboratorija javnosti su predočili rezultate dvogodišnjeg istraživanja koje je upravo objavljeno u znanstvenom časopisu Genes.

Tijekom liječenja oboljelih od osteoartritisa (OA) koristeći mezenhimalne matične stanice izdvojene iz masnog tkiva pacijenata (AdMSC), hrvatski znanstvenici su prikazali rezultate koji bacaju potpuno novo svjetlo u liječenju OA. Naime u radu se po prvi put prikazuju novi mehanizmi djelovanja AdMSC na oštećeno hrskavično tkivo velikih zglobova poput povećanja sinteze ključnih molekula (glikozaminoglikana) odgovornih za normalno funkcioniranje hijaline hrskavice. 

Rezultati ukazuju na djelovanje mezenhimalnih matičnih stanica (AdMSCs) na stanice hrskavičnog tkiva putem nekoliko ključnih mehanizama, uključujući i otpuštanje tzv. trofičkih faktora koji sprječavaju staničnu smrt (apoptozu) kao i nastanak ožiljnog tkiva, stimuliraju stvaranje novih krvnih žila te imaju mitogeni (proliferacijski) što u konačnici dovodi do popravljanja oštećenog tkiva ili čak potpunog regenerativnog učinka. 

Posebno značajno je što je utvrđeno da se nakon aplikacije AdMSC većini oboljelih od OA signifikantno smanjuje bol u mirovanju i kretanju te se povećava pokretljivost. Istodobno, analizirajući iznimno osjetljive biljege upalnih procesa (IgG glikane) utvrđeno je da se proces upalnih događanja u zglobu stabilizira što je preduvijet a normalno fukncioniranje stanica hrskavičnog tkiva, posebice hondrocita.

Tiskovnoj konferenciji je nazočilo i troje pacijenata kod kojih je primjenjana aplikcija AdMSC tijekom liječenja osteoartritisa zglobova koljena i kuka. Svi pacijeniti su istaknuli značajno smanjenje bolova kao veliko poboljšanje pokretljivosti nakon aplikacije AdMSC.

Rezultate su tijekom tiskovne konferencije prezentirali voditelji projekta prof.dr. Dragan Primorac, doc.dr. Damir Hudetz i prof.dr. Gordan Lauc, a uz njih u timu istraživača su sudjelovali: doc.dr. Igor Borić, dr. Eduard Rod, dr.sc. Željko Jeleč, dr. Andrej Radić, dr. Trpimir Vrdoljak, doc.dr. sc. Andrea Skelin, dr.sc. Irena Trbojević-Akmačić, Mihovil Plečko te prof.dr. Ozren Polašek.

Osteoartritis (degenaritivni artritis, degenerativna bolest zglobova) je kronična bolest zglobova obilježena degeneracijom zglobne hrskavice i okolne kosti što kod pacijenta izaziva sustavnu bol i ukočenost, a veliki troškovi liječenja i izostanka oboljelih s posla imaju golemi financijski impakt na na zdravstveni sustav svake države.

O važnosti rezultata hrvatskih znanstvenika najbolje govori podatak da je osteoartritis jedan od najčešćih zdravstvenih problema u svijetu, od kojeg danas boluje više od 400 milijuna osoba, a predviđanja su da će do 2030. godine više od 700 milijuna osoba bolovati od ove bolesti. Prema dostupnim podatcima u Hrvatskoj danas od OA boluje oko 25%-30% populacije dok je npr. broj oboljelih od OA u SAD-u veći od 50 milijuna.

Net.hr

Prvi.hr

RTL vijesti

Telegram.hr

Dnevnik.hr

HRT vijesti

Jutarnji list - PDF članak

Novi list - PDF članak

Slobodna Dalmacija - PDF članak

Glas Istre - PDF članak

Portal Oko

Pharmiweb

Quamnet (Chinese)

Večernji list - PDF članak

Liječničke novine - PDF članak 1

Liječničke novine - PDF članak 2

Polica privatnosti | Korištenje kolačića