Dijetoterapija i nutricionizam

Individualno prilagođena dijetoterapija

Ljudi su od pamtivijeka spoznali da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na ra¬zličite bolesti ili ublažiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobično da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani možemo pratiti kroz stoljeća.

Pravilna prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost važan je dio prevencije i liječenja mnogih bolesti. Prema rezultatima brojnih studija, pravilnom prehranom možemo znatno utjecati na razvoj bolesti, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija i poboljšati kvalitetu života. U tome važnu ulogu ima klinički dijetetičar/nutricionist koji aktivno surađuje s liječnicima i ostalim zdravstvenim osobljem.

Svaka osoba koja ima zdravstvenih poteškoća trebala bi imati posebno isplanirani način prehrane prema dijagnozi i u skladu s osobnim preferencijama. Upravo je iz tog razloga uspostava povjerenja između dijetetičara i pacijenta od posebne važnosti.

Svaki pacijent zbog određene dijagnoze i/ili nutritivnog statusa zahtijeva individu¬alan pristup kako bi mu se pružila najbolja moguća nutritivna skrb. Čimbenici o kojima se vodi računa jesu dob (dojenčad, mala djeca, odrasli) kao i neka posebna stanja poput trudnoće, stanja nakon porođaja i dojenja. Drugim riječima, prehrana bolesnika mora odgovarati biološkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti. Jasno je da se u ovakvim slučajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pažnja na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energijsku vrijednost te način pripreme, kao i na broj i raspored obroka. Među takvim bolestima možemo istaknuti šećernu bolest tipa 1 i tipa 2, za koje je dijeta prvi korak u liječenju. Šećerna bolest tipa 1 nastaje već u mladih ljudi i od početka zahtijeva inzulinsku terapiju, dok su bolesnici sa šećernom bolesti tipa 2 uglavnom stariji bolesnici s prekomjernom tjelesnom masom u 80-90% slučajeva. Ovisno o tipu šećerne bolesti, vrijednostima antropoloških mjerenja i terapiji određuje se broj obroka i količina ugljikohidrata koja se unosi.

Postoje različiti poremećaji metabolizma, a njihovi simptomi, liječenje i sama prehrana variraju. Ljudski je metabolizam organizirani sustav koji nam osigurava energiju, cilj mu je u potpunosti iskoristiti makronutrijente koje unosimo u organizam. Kod ovakvih poremećaja klinički dijetetičar/nutricionist ima važnu ulogu u sastavljanju jelovnika s točno odre¬đenim unosom proteina, masti i ugljikohidrata u skladu s biokemijskim nalazima, dobi, antropološkom i psihološkom stanju pacijenta.

Uloga dijetetičara u provođenju znanstveno dokazanih preporuka u osoba koje boluju od kroničnih nezaraznih bolesti:

1. Osvijestiti važnost i ulogu pravilne prehrane prilagođenu određenim stanjima i bolestima, a u skladu s najnovijim smjernicama svjetskih, eurospskih i hrvatskih društava
2. Educirati osobu normalne tjelesne mase kako provoditi raznovrsnu i pravilnu prehranu, a osobu povećane tjelesne mase ili pretilu kako uz isto postići odgovarajući gubitak na tjelesnoj masi
3. Individualno prilagoditi unos makronutrijenata sa ukupnim dnevnim energijskim unosom
4. Educirati o vrstama ugljikohidrata uključujući i vlakna, pojam glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja
5. Educirati o odgovarajućem unosu i vrsti bjelančevina i masnoća
6. Poticati unos hrane koja je nutritivno bogata aktivnim tvarima, a ujedno ima i kardioprotektivnu ulogu
7. U slučaju dokazanog nedostatka vitamina i minerala educirati osobu o najboljim izvorima iz hrane i/ili dodataka prehrani. Objasniti i educirati o mogućim interakcijama između hrane, lijekova i biljnjih dodataka
8. Implementacija određene funkcionalne hrane u sastavni dio svakodnevne prehrane s ciljem smanja rizika od povezanih bolesti starenja i povećanja zdravog životnog vijeka
9. Poticati provođenje individualno prilagođene tjelesne aktivnosti
10. Poticati vođenje dnevnika prehrane radi procjene i nutrirtivne analize kako bi se dodatno mogla prilagoditi savjetovana dijetoterapija

Polica privatnosti | Korištenje kolačića