Dijetoterapija i nutricionizam
Individualno prilagođena dijetoterapija
Ljudi su od pamtivijeka spoznali da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na različite bolesti ili ublažiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobično da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani možemo pratiti kroz stoljeća.
Pravilna prehrana uz redovitu tjelesnu aktivnost važan je dio prevencije i liječenja mnogih bolesti. Prema rezultatima brojnih studija, pravilnom prehranom možemo znatno utjecati na razvoj bolesti, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija i poboljšati kvalitetu života. U tome važnu ulogu ima klinički dijetetičar/nutricionist koji aktivno surađuje s liječnicima i ostalim zdravstvenim osobljem.
Svaka osoba koja ima zdravstvenih poteškoća trebala bi imati posebno isplanirani način prehrane prema dijagnozi i u skladu s osobnim preferencijama. Upravo je iz tog razloga, uspostava povjerenja između dijetetičara i pacijenta od posebne važnosti.
Svaki pacijent zbog određene dijagnoze i/ili nutritivnog statusa zahtijeva individualan pristup kako bi mu se pružila najbolja moguća nutritivna skrb. Čimbenici o kojima se pritom vodi računa su dob (dojenčad, mala djeca, odrasli), kao i neka posebna stanja poput trudnoće, stanja nakon porođaja i dojenja. Drugim riječima, prehrana bolesnika mora odgovarati biološkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti. Jasno je da se u ovakvim slučajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pažnja na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energijsku vrijednost te način pripreme, kao i na broj i raspored obroka. Među takvim bolestima možemo istaknuti šećernu bolest tipa 1 i tipa 2, za koje je dijeta prvi korak u liječenju. Šećerna bolest tipa 1 nastaje već kod mladih ljudi i od početka zahtijeva inzulinsku terapiju, dok su bolesnici sa šećernom bolesti tipa 2 uglavnom stariji bolesnici s prekomjernom tjelesnom masom u 80-90% slučajeva. Ovisno o tipu šećerne bolesti, vrijednostima antropoloških mjerenja i terapiji, određuje se broj obroka i količina ugljikohidrata koja se unosi.
Postoje različiti poremećaji metabolizma, a njihovi simptomi, liječenje i sama prehrana variraju. Ljudski je metabolizam organizirani sustav koji nam osigurava energiju, a cilj mu je u potpunosti iskoristiti makronutrijente koje unosimo u organizam. Kod ovakvih poremećaja, klinički dijetetičar/nutricionist ima važnu ulogu u sastavljanju jelovnika s točno određenim unosom proteina, masti i ugljikohidrata u skladu s biokemijskim nalazima, dobi, antropološkom i psihološkom stanju pacijenta.
Uloga dijetetičara u provođenju znanstveno dokazanih preporuka kod osoba koje boluju od kroničnih nezaraznih bolesti:
- Osvijestiti važnost i ulogu pravilne prehrane prilagođenu određenim stanjima i bolestima, a u skladu s najnovijim smjernicama svjetskih, europskih i hrvatskih društava
- Educirati osobu normalne tjelesne mase kako provoditi raznovrsnu i pravilnu prehranu, a osobu povećane tjelesne mase ili pretilu kako uz isto postići odgovarajući gubitak na tjelesnoj masi
- Individualno prilagoditi unos makronutrijenata s ukupnim dnevnim energijskim unosom
- Educirati o vrstama ugljikohidrata, uključujući i vlakna, pojam glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja
- Educirati o odgovarajućem unosu i vrsti bjelančevina i masnoća
- Poticati unos hrane koja je nutritivno bogata aktivnim tvarima, a ujedno ima i kardioprotektivnu ulogu
- U slučaju dokazanog nedostatka vitamina i minerala, educirati osobu o najboljim izvorima iz hrane i/ili dodataka prehrani. Objasniti i educirati o mogućim interakcijama između hrane, lijekova i biljnih dodataka
- Implementacija određene funkcionalne hrane u dio svakodnevne prehrane s ciljem smanjenja rizika od povezanih bolesti starenja i povećanja zdravog životnog vijeka
- Poticati provođenje individualno prilagođene tjelesne aktivnosti
- Poticati vođenje dnevnika prehrane radi procjene i nutritivne analize kako bi se dodatno mogla prilagoditi savjetovana dijetoterapija
