Formiranje arteriovenske (AV) fistule
Centar za minimalno invazivnu kirurgiju Specijalne bolnice Sv. Katarina koristi najsuvremeniju metodu minimalno invazivnog formiranja arteriovenske (AV) fistule.
Što je AV fistula?
Arteriovenska (AV) fistula je spoj između arterije i vene na ruci učinjen operativnim zahvatom.
Čemu služi AV fistula?
Arteriovenska (AV) fistula služi kao mjesto vaskularnog pristupa za dijalizni kateter prilikom dijalize.
Tko su kandidati za formiranje AV fistule?
U osoba s kroničnom bubrežnom bolesti čija se funkcija bubrega toliko pogoršala da zahtijevaju tretmane dijalize, indicira se stvaranje arteriovenske (AV) fistule.
Kako se radi zahvat formiranja AV fistule?
Sam operativni zahvat je poprilično kratak te se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji kako bi se smanjio rizik od komplikacija anestezije.
Arteriovenska fistula se najčešće stvara na ruci, i to na području zapešća ili lakta. Fistula se stvara tako da se povežu arterija i priležeća vena, čime se povećava količina krvi koja prolazi kroz venu te ona posljedično ojača i zadeblja. Zadebljanje vene omogućava da se ista višekratno koristi kao mjesto ulaska dijalizne igle/katetera.
Prednosti formiranja AV fistule
- A-V fistula se smatra najboljim izborom kod vaskularnog pristupa pripreme bolesnika za hemodijalizu
- A-V fistula koristi vaše vlastite arterije i vene bez potrebe za umjetnim materijalom
- A-V fistule daju dobar protok krvi za dijalizu, čime se povećava učinkovitost i smanjuje vrijeme liječenja
- Rizik zgrušavanja ili infekcije je znatno niži nego kod drugih oblika vaskularnih pristupa
- A-V fistule često su najbolje rješenje kod pacijenata kod kojih su iscrpljene mogućnosti korištenja drugih vrsta pristupnih mjesta za dijalizu (npr. peritonealna dijaliza i dr.)
- Konstrukcija A-V fistula obično se radi ambulantno, pod lokalnim anestetikom, što omogućuje brz i jednostavan oporavak
- A-V fistule imaju duži vijek trajanja od drugih oblika vaskularnog pristupa te mogu trajati desetljećima
- Troškovi održavanja funkcije A-V fistule znatno su manji u usporedbi s ostalim oblicima vaskularnog pristupa (npr. centralnog venskog katetera i dr.)
Postoje li komplikacije zahvata?
Zahvat se izvodi prema svim pravilima struke (“lege artis”), međutim ponekad se ne mogu izbjeći komplikacije, unatoč iskustvu i radu operatera.
Postoje intraoperativne komplikacije, kao što je krvarenje. Samo krvarenje može nastati kao posljedica oštećenja priležeće arterije ili vene tijekom zahvata, ali također može nastupiti iz okolnog tkiva (masno ili mišićno tkivo). U slučaju obilnijeg krvarenja, moguće su potrebe za transfuzijom krvi. Također, prilikom operativnog zahvata može doći i do oštećenja drugih struktura, kao što je živčano tkivo, što za posljedicu može imati osjećaj utrnulosti ruke ili šake te poteškoće u pomicanju iste.
Od ranih komplikacija nakon operativnog zahvata uobičajeno je javljanje boli na mjestu reza, a ista se može olakšati analgeticima. Na mjestu reza moguće je i krvarenje te posljedično stvaranje hematoma. Ukoliko je krvarenje površinsko, ono ne zahtijeva daljnje liječenje. Ako se posumnja na krvarenje iz fistule ili oštećene krvne žile, moguća je ponovna potreba za operativnim liječenjem. Osim krvarenja, moguće je i stvaranje seroma, odnosno nakupljanja limfne tekućine kao posljedica oštećenja limfnih kanala.
Površinska infekcija rezne rane je također moguća. Operativni zahvat nosi povećani rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u dubokim venama potkoljenice ili natkoljenice. Rizik od duboke venske tromboze je povećan u pretilih osoba, pušača te u dulje vrijeme nepokretnih pacijenata.
Kao rana postoperativna komplikacija može se razviti i “sindrom krađe krvi”. Nakon formiranja arteriovenske fistule, veća količina krvi struji kroz fistulu pa distalni (dalji) dio tijela ispod fistule ne dobiva dovoljno oksigenirane arterijske krvi, što dovodi do ishemije navedenog dijela tijela. Ova komplikacija zahtijeva ponovno operativno liječenje.
Valja napomenuti kako u određenom broju pacijenata postoperativno ne dolazi do potpunog stvaranja fistule te ona posljedično neće funkcionirati.
Od kasnih komplikacija po obavljenom zahvatu može doći do suženja ili potpunog začepljenja arteriovenske (AV) fistule ili razvoja sindroma krađe krvi. Svaka od navedenih komplikacija zahtijeva ponovni operativni zahvat.
Što nakon operativnog zahvata?
Nakon uspješno provedenog operativnog zahvata, pacijenti se otpuštaju na kućno liječenje već sljedeći dan. Nakon operacije uobičajena je bol u području rezne rane, za što se mogu uzimati analgetici. Sama rezna rana na koži će zarasti kroz otprilike dva tjedna. Nekoliko dana nakon formiranja fistule morali bi osjetiti “šum” na mjestu stvaranja Sama arteriovenska (AV) fistula po stvaranju će biti pogodna za upotrebu kroz minimalno 4 do 6 tjedana. Do tada je obavezno čuvati fistulu.
Kako čuvati fistulu?
Nemojte nositi teški teret s rukom na kojoj je fistula, nemojte se naslanjati na fistulu ili spavati na njoj. Nemojte nositi uske rukave koji bi mogli pritiskati fistulu. Na toj ruci nemojte nositi sat. Nemojte mjeriti tlak na navedenoj ruci.
Svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima mogli bi se vratiti kroz otprilike tjedan do dva tjedna.
