Artroskopija kuka je kirurški postupak koji omogućuje pregled zgloba kuka bez velikog reza (incizije) kroz kožu i ostala meka tkiva. Artroskopija se koristi za dijagnosticiranje i liječenje širokog spektra problema s kukovima poput sindroma sraza u kuku, oštećenja labruma, oštećenja ligamenta glave bedrene kosti, vađenja slobodnih i stranih zglobnih tijela, itd. U slučaju teških osteoartrotskih promjena tj. potpunog gubitka hrskavičnog pokrova, artroskopija kuka je kontraindicirana te je tada pacijent kandidat za totalnu endoprotezu kuka.

Tijekom artroskopije kuka, Vaš ortoped ubacuje malu kameru, zvanu artroskop, u Vaš zglob kuka. Kamera prikazuje slike na video monitoru koje ortopedu koriste za uvođenje minijaturnih kirurških instrumenata.

Budući da su artroskop i kirurški instrumenti tanki, Vaš ortoped može koristiti vrlo male rezove, a ne veći rez potreban za otvorenu operaciju. To rezultira manjom boli za pacijente, manjom ukočenošću zglobova i često skraćuje vrijeme potrebno za oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Prvi pregled ortopeda prvi je korak u liječenju Vašeg bolnog kuka. Dogovorite Vaš pregled već danas.

Anatomija

Kuk je jedan od najvećih zglobova tijela. To je kuglasti zglob čiju zglobnu čašicu čini acetabulum, koji je dio kosti zdjelice. Glava bedrene kosti (femura), kuglasti je dio zgloba koji se nalazi unutar acetabuluma. Koštane površine zgloba prekrivene su zglobnom hrskavicom, glatkim tkivom koje smanjuje trenje među kostima i omogućuje im lako kretanje. Trake tkiva koje se nazivaju ligamenti (kapsula kuka) povezuju glavu femura s acetabulumom i pružaju stabilnost zglobu. Prstenasti dio hrskavice oko acetabuluma čini labrum.

Slika 1: Anatomija zgloba kuka.

Kada se preporučuje artroskopija kuka?

Ortoped vam može preporučiti artroskopiju kuka ako imate bolno stanje koje ne reagira na nekirurško liječenje. Nekirurško liječenje uključuje odmor, fizikalnu terapiju i lijekove ili injekcije koji mogu smanjiti upalu.

Imate bolove u području kuka? Javite nam već sada i dogovorite slobodni termin za pregled.

Zbog velikih opterećenja i velike pokretljivosti zgloba kuka često dolazi do raznih patoloških promjena na zglobu. Najčešće se radi o raznim sindromima prenaprezanja (oštećenja labruma, zglobne hrskavice, oštećenja tetiva, ligamenata, sindromi sraza, bursitisi, odlamanje dijela labruma ili hrskavice, nastanak slobodnih zglobnih tijela i sl.) ili akutnim ozljedama, koje uzrokuju bol i ograničenje pokreta u kuku.

Artroskopija kuka može ublažiti bolove i simptome mnogih problema koji oštećuju labrum, zglobnu hrskavicu ili druga meka tkiva koja okružuju zglob. Iako ovi problemi mogu nastati zbog ozljede, postoje i druga stanja u ortopediji koja mogu dovesti do ovih problema, uključujući:

• Femoroacetabularni impingement (FAI) ili femoroacetabularni sindrom sraza je poremećaj u kojem se višak kosti razvija duž acetabuluma (pincer impingement) ili na glavi bedrene kosti (cam impingement). Ovaj višak kosti oštećuje okolna meka tkiva tijekom pokreta u zglobu kuka. Ponekad dolazi do razvoja viška kosti i na acetabulumu i na glavi bedrene kosti te tada govorimo o kombiniranom impingementu.
• Displazija je stanje u kojem je acetabulum neobično plitak. To stavlja veći stres na labrum da zadrži glavu bedrene kosti u acetabulumu i čini labrum osjetljivijim na oštećenja i stvaranje ruptura.
• Sindrom škljocavog kuka stanje je u kojem dolazi do trenja tetiva preko vanjske strane zgloba. Ova vrsta škljocanja ili pucketanja često je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Međutim, u nekim slučajevima dolazi do oštećenja tetive od opetovanog trljanja što ponekad zahtijeva kirurški tretman.
• Sinovitis uzrokuje upalu tkiva koja okružuju zglob.
• Slobodna zglobna tijela su fragmenti kostiju ili hrskavice koji postaju labavi i kreću se unutar zgloba, što pak izaziva bol i probleme s kretanjem.
• Infekcija zgloba kuka

Artroskopija omogućava kirurgu izvođenja brojnih zahvata na kuku bez njegova otvaranja. Kirurg artroskopom može promatrati više struktura: površinu acetabuluma i glave femura, zglobnu hrskavicu i labrum, i sl.  O svemu navedenom dobit ćete detaljne informacije od naših vrhunskih stručnjaka na pregledu.

Slika 2: A) RTG zdravog kuka; B) Cam femoroacetabularni impingement (FAI); C) Pincer FAI

Slika 3: Prikaz „pincer“ femoroacetabularnog impingementa (FAI). Koštana izraslina duž acetabuluma dovodi do pojačanog trenja i sindroma sraza pri gibanju u zglobu kuka.

Slika 4: Prikaz „cam“ femoroacetabularnog impingementa (FAI). Koštana izraslina duž acetabuluma dovodi do pojačanog trenja i sindroma sraza pri gibanju u zglobu kuka.

Što možete očekivati?

Prije operacije

Što možete napraviti prije pregleda ortopeda?

• Napraviti radiološke snimke
• Pripremiti odgovore na pitanja specijalista ortopedije koja uključuju:
  • Navedite simptome, koliko traju, kada su započeli?
  • Koliko Vas boli na ljestvici od 0 do 10 u mirovanju, a koliko u opterećenju?
  • Postoje li aktivnosti koje pojačavaju bol u kuku? Boli li Vas noću?
  • Jeste li imali kakvih ozljeda kuka do sad?
  • Pijete li kakve lijekove ili dodatke prehrani?
  • Imate li kakve druge medicinske probleme?
• Pripremiti pitanja za ortopeda

Pregled specijalista ortopedije

Kako bi se postavila indikacija za artroskopiju kuka, specijalist ortopedije će kliničkim pregledom utvrditi opseg pokreta u Vašem kuku te pomoću specifičnih kliničkih testova utvrditi moguća oštećenja u zgloba ili izvan njega. Za indikaciju su potrebne i snimke zgloba kuka magnetskom rezonancom (MR) koje će Vaš ortoped tražiti po izvršenom kliničkom pregledu.

Nakon što pacijent donese odluku o operacijskom  zahvatu, dogovara termin operacije te dobiva sve potrebne podatke potrebne za kvalitetnu preoperativnu pripremu. Pacijent dobiva upute o potrebnim laboratorijskim  i dijagnostičkim pretragama koje nužno mora obaviti prije predviđenog operacijskog zahvata, a koji ne smiju biti stariji od 30 dana.

Slika 5: Klinički pregled zgloba kuka.

Slika 6: Prikaz rupture labruma (strelica) na aksijalnoj snimci magnetske rezonance (MR) kuka uz korištenje kontrastnog sredstva.

Tražite preporuku za daljnje liječenje? Stojimo Vam na raspolaganju.

Anesteziološki pregled

Nakon postavljanja indikacije i dogovaranja termina operacije, potrebno je učiniti pregled anesteziologa koji će odlučiti o vrsti anestezije. Artroskopija kuka najčešće se izvodi u općoj anesteziji, u kojoj pacijent spava za vrijeme operacije.

Pacijent ispunjava „Upitnik prije anestezije“ u  koji upisuje podatke o dosadašnjem zdravstvenom stanju,  mogućim  alergijama  i lijekovima koje eventualno uzima. Na osnovi tih podataka liječnik anesteziolog donosi odluku o eventualno potrebnim dodatnim specijalističkim pregledima te dijagnostičkim ili laboratorijskim  pretragama.

Dolazak u bolnicu

Po dolasku u bolnicu pacijenta se smješta u sobu te dobiva informirani pristanak sa svim relevantnim informacijama vezanim za operativni zahvat. Potpisuje ga i pacijenta se priprema za operaciju. Svaki pacijent prije, za vrijeme i nakon operacije dobiva antibiotik kako bi se spriječile postoperacijske infekcije.

Za vrijeme operacije

Pozicioniranje

Na početku operacije noga će vam se postaviti na trakcijski stol. To znači da će vam kuk biti izvučen iz acetabuluma dovoljno da Vaš ortoped ubaci instrumente, ima pregled nad cijelim zglobom i izvrši potrebne zahvate.

Ortopedi obično prije početka operacije flomasterom crtaju linije na kuku kako bi naznačili specifične anatomske strukture (poput kostiju, živaca i krvnih žila), kao i položaje rezova i portala za artroskop.

Na vrijeme prepoznajte ortopedske tegobe i dođite spremni na pregled! Saznaje više na našem blog članku.

Postupak

Nakon primjene trakcije, Vaš će vam ortoped napraviti mali rez u kuku (1-2 cm) za uvođenje artroskopa, pomoću kojeg može pregledati unutrašnjost vašeg kuka i prepoznati oštećenja.

Kao i svaka druga artroskopija, artroskopija kuka se radi pod stalnim tlakom vode kako bi se konstantno ispirao zglob kuka, a pregled zgloba kamerom održao čistim te kako bi se kontroliralo sitno krvarenje. Slike s artroskopa projiciraju se na video ekran koji prikazuje ortopedu unutrašnjost kuka i sve moguće probleme zglobnih i izvanzglobnih struktura. Prije nego što počne s bilo kakvim zahvatima, Vaš će ortoped pregledati zglob i potvrditi stanja opisana radiološkom dijagnostikom.

Nakon što se problem jasno prepozna, vaš će kirurg umetnuti druge male instrumente kroz zasebne rezove (portale) kako bi ga popravio. Artroskopijom kuka može se obaviti niz postupaka, među kojima su:

• Zaglađivanje oštećene hrskavice i liječenje hrskavičnih defekata
• Brušenje koštanih izbočina koje uzrokuju sindrom sraza (FAI)
• Uklanjanje upaljenog sinovijalnog tkiva
• Šivanje rupturiranog labruma
• Uklanjanje slobodnih zglobnih tijela

Specijalizirani instrumenti koriste se zahvate poput brušenja, rezanja, hvatanja, prenošenja šavova i vezivanja čvorova. U mnogim se slučajevima koriste posebna sidra za učvršćivanje šavova u kost.

Duljina postupka ovisit će o tome što Vaš ortoped pronađe i količini posla koji treba obaviti. Na kraju operacije, rezovi za artroskopske portale zatvaraju se pojedinačnim šavovima.

Slika 7: Ilustracija artroskopije kuka. Kroz male rezove (1-2 cm) uvode se kamera (artroskop) te mali kirurški instrumenti s kojima se izvode različiti zahvati, dok se slika s artroskopa projicira na video monitoru.

Ako imate problema s kukom i ograničeni ste u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, postoji rješenje! Ugovorite svoj termin za pregled!

Komplikacije

Komplikacije kod artroskopije kuka su rijetke. Svaka operacija zgloba kuka nosi mali rizik od ozljeda okolnih živaca i krvnih žila ili samog zgloba. Trakcija potrebna za postupak može istegnuti živce i prouzročiti utrnulost, ali je to stanje obično privremeno.

Također postoje mali rizici od infekcije, kao i za stvaranje krvnih ugrušaka u nogama (duboka venska tromboza).

Najčešća komplikacije je ozljeda hrskavice uslijed operacije. Nakon artroskopije kuka zabilježene su pojave heterotopskih osifikacija, abnormalna okoštavanja mekih struktura oko kosti. Korištenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) nakon zahvata smanjuje se njihova incidencija.

Nakon operacije

Nakon operacije, pacijenta se premješta na odjel, gdje u sobi ostaje jednu noć. Dva do tri dana nakon operacije potrebno je koristiti štake prilikom kretanja te je potrebno što je moguće ranije pristupiti rehabilitacijskom programu. O terapiji boli nakon operacije brigu će voditi naši anesteziolozi. Za vrijeme boravka u bolnici, naši liječnici i sestre vodit će brigu o previjanju kirurških rana, dok će naši fizioterapeuti provoditi fizikalnu terapiju kako bi što prije povećali opseg pokreta u operiranom kuku, ali i kako bi Vas nakon operacije naučili kako ćete izvoditi određene pokrete poput:

• Ulaženje i izlaženje iz kreveta
• Sjedanje i ustajanje sa stolca
• Hodanje sa štakama ili hodalicom
• Penjanje i spuštanje po stepenicama itd.

Po napuštanju bolnice, uputno je nastaviti rehabilitaciju u našem centru za fizikalnu terapiju te u toplicama. Kako bi osigurali što brži i kvalitetniji oporavak, važno je držati se uputa o previjanju rana, prehrani, fizičkoj aktivnosti itd. U našoj Bolnici provodi se individualizirani rehabilitacijski program za svakog pacijenta. U terapiji se koriste kineziterapijske vježbe za povećanje opsega pokreta (istezanja) za mišiće glutealne regije, mišiće zdjelice, natkoljenice te donjeg dijela leđa, vježbe jakosti te proprioceptivne vježbe. U progresiji se koriste i vježbe ravnoteže i stabilnosti, kao i vježbe koje simuliraju svakodnevne aktivnosti pacijenta (hodanje po stepenicama, po neravnom terenu, skokovi i poskoci…).

Povratak svakodnevnim aktivnostima moguć je uz ortopedski tim Specijalne bolnice Sv. Katarina. Javite nam se.

Rezultati

Mnogi se ljudi nakon artroskopije vrate neograničenim aktivnostima. Oporavak će ovisiti o vrsti oštećenja koja je bila prisutna u Vašem kuku.

Nekim ljudima su potrebne promjene života za zaštitu zgloba. Primjer bi mogao biti promjena s vježbanja s velikim opterećenjem (poput trčanja) na aktivnosti s manjim opterećenjem (poput plivanja ili vožnje bicikla). To su odluke koje ćete donijeti zajedno sa svojim operaterom. Ponekad šteta može biti dovoljno ozbiljna da se ne može u potpunosti ispraviti operacijom i postupak možda neće biti uspješan. Više o operacijama zgloba kuka i postoperativnom oporavku pogledajte u video zapisu!

Po čemu se zahvati u području kuka u Sv.Katarini razlikuju od zahvata u sličnim ustanovama? Saznajte na linku.