Što je sindrom karpalnog kanala i kako nastaje?

Sindrom karpalnog kanala/tunela je bolest modernog čovjeka. Današnji način života dovodi do smanjenja fizičke aktivnosti, nepravilnog držanja tijela te dugotrajnog zadržavanja ruku u jednoličnom, prisilnom položaju. U početku se očituje promjenama osjeta, pojavom trnaca, žarenja ili pečenja u prva tri prsta šake, i to vrlo često noću. Kod ovog stanja dolazi do pritiska na n. medijanus (središnji živac) u karpalnom kanalu iznad ručnog zgloba. Pritisak na ovaj živac može uzrokovati više patoloških stanja, kao i stalni repetitivni (ponavljajući) pokreti prstiju i šake. Sve to dovodi do sužavanja prostora u kojem je medijalni živac pa dolazi do njegovog oštećenja. Mehanički pritisak na ovaj živac može nastati i kao posljedica posttraumatskih stanja. Također, profesionalna oštećenja, kao i degenerativne promjene na zglobovima mogu dodatno dovesti do navedenog sindroma. Operativno liječenje, u najvećem broju slučajeva, dovodi do nestanka tegoba.

Kod koga se pojavljuje sindrom karpalnog kanala?

Ovo oboljenje se često nalazi kod određenih zanimanja, i to kod građevinskih radnika, daktilografa, frizera, a u novije vrijeme se vrlo često pojavljuje kod osoba koje rade na računalu. Češće se javlja kod žena negoli muškaraca, osobito između 40. i 50. godine života. Najbolji ishodi postižu se kod pacijenata koji liječenje započnu u ranoj fazi ove bolesti i zato je pri pojavi prvih znakova potrebno provesti pregled te što ranije započeti liječenje.

Dijagnostika i liječenje karpalnog kanala/tunela

Tijekom kliničkog pregleda u našem Centru, uz upotrebu specijaliziranih kliničkih testova, postavit će se sumnja na ovaj sindrom te definirati postojanje poremećaja osjeta, pokreta ili slabosti mišića šake. Ponekad je potrebna dodatna dijagnostička obrada prije eventualnog operativnog zahvata, u vidu elektrofiziološkog ispitivanja (EMNG) koje provodi neurolog ili fizijatar. Nakon postavljanja dijagnoze, a u dogovoru s pacijentom, donosi se odluka o daljnjem liječenju, a to je najčešće kirurško liječenje.

Zahvat provodi iskusni specijalist uz direktnu vizualizaciju živca, a izvodi se kroz kratki kirurški rez na bazi dlana. Operacijski zahvat se izvodi ambulantno u lokalnoj anesteziji, uz upotrebu minimalno invazivne tehnike, a nakon zahvata pacijent istog dana odlazi na kućno liječenje. Zahvat ukupno traje oko 30 minuta.

Nakon zahvata, postavlja se zavoj, a pokreti prstiju su omogućeni te se preporučuju. Potrebna je pošteda ruke od fizičkoga rada. Na prvoj kontroli se smanjuje zavoj, a šavovi se skidaju nakon 12 do 15 dana. Nakon toga potrebno je provoditi fizikalnu terapiju. Poremećeni osjet i utrnulost u najvećem broju slučaju nestaju u kratkom roku, iako je moguće da simptomi potraju još neko kraće vrijeme, ovisno o dužini trajanja simptoma i stupnju oštećenja živčanih vlakana prije zahvata. Ponekad je potrebno i nekoliko mjeseci do potpunog oporavka i nestanka svih simptoma. No, uz odgovarajuću fizikalnu terapiju, stisak šake i pokretljivost prstiju vraća se u razdoblju od 3-4 mjeseca.

Usprkos poduzetim mjerama, moguće su komplikacije, iako rijetko. Pri prvom pregledu liječnik će Vas upoznati sa svim komplikacijama i mjerama opreza.