Neuropsihologijsko ispitivanje (demencija)

Što je demencija?

Demencija je kronični, globalni i najčešće ireverzibilni gubitak kogntivnih sposobnosti. Demencija je zajednički naziv za grupu simptoma uzrokovanih poremećajem rada mozga. Ne radi se o jednoj specifičnoj bolesti već postoji više vrsta demencije koje imaju svoje različito podrijetlo. Demencija utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje te konačno - cjelokupno funkcioniranje tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Sve navedeno je posljedica značajno oslabljenih kognitivnih sposobnosti.

Dijagnosticiranje i simptomi

Općenito se demencija dijagnosticira kada postoji značajno oštećenje dvije ili više kognitivnih funkcija. Navedene funkcije mogu uključivati pamćenje, apstraktno rezoniranje, jezične sposobnosti, snalaženje u prostoru, prosuđivanje, istovremeno procesiranje informacija, složene vidno-prostorne funkcije. Česte su poteškoće u rješavanju problema u osoba koje boluju od demencije. Također, osobe koje boluju od demencije mogu iskusiti jako promijenjeno ponašanje i doživljavanje te promjene raspoloženja. Specifičnost simptoma kod pacijenata s demencijom ovisit će o dijelovima mozga koji su oštećeni bolešću ili poremećajem koji je doveo do demencije. Demencija je progresivna bolest. To znači da se vremenom simptomi postaju sve teži i da se bolest širi i na druge dijelove mozga.

Dijagnoza demencije i podjela

Dijagnoza demencije temelji se na kliničkoj slici, različitim slikovnim prikazima mozga, neuropsihologijskom testiranju, laboratorijskim testovima.

Ona se može pojaviti u bilo kojoj dobi, no obično se javlja u nešto kasnijoj srednjoj dobi ili pak kod starije populacije (pretpostavlja se da nešto više od 40% ljudi starijih od 80 godina ima neku vrstu demencije). Trenutno od Alzheimerove bolesti boluje nešto manje od 6 milijuna Amerikanaca. Demencija je razlog boravka osoba u domovima za starije u više od polovice slučajeva.

Demencije se mogu podijeliti ne nekoliko načina: Alzheimerova i ne- AlzheimerovaKortikalna/subkortikalna, Ireverzibilna ili samo uvjetno reverzibilna, itd.

Kako je već spomenuto, demencija je degenerativna bolest mozga koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti ili zdravstvenog stanja. Tako etiološki dijelimo demencije na Alzheimerovu,  vaskularne demencije, kombinirane (Alzheimerova i vaskularna), fronto-temporalne, demenciju Lewiyevih tjelešaca itd. Drugi poremećaji ili bolesti koje dovode do demencije su: Parkinsonova i Hungtingtonova bolest, progresivna supranuklearna paraliza, Creutzfeldt- Jakobova bolset, Gerstmann-Straussler- Scheinekerov sindrom, drugi prionski poremećaji, neurosofilis. Neke druge kronične bolesti ili stanja mogu dovesti do demencije kao što su: dugotrajna arterijska hipertenzija, i regulirana i nerugilirana, stanja nakon moždanog udara, dugotrajna epilepsija, bubrežna zatajenja, dugotrajna zloporaba alkohola, različite vrste trovanja.

Neuropsihologijska procjena

Neuropsihologijskom/neurokogntivnom procjenom testiraju se kognitivne funkcije koje su potencijalno značajno oštećene tijekom procesa demencije. Samim testiranjem dobije se uvid u trenutni kognitivni status pacijenta. Ispituju se funkcije poput različitih aspekata pamćenja, odgođenog dosjećanja, radnog pamćenja, izvršnih/egzekutivnih funkcija, rješavanja problema, konceptualizacije, složene vizualne analize i sinteze, složene vizuo-spacijalne percepcije, vizuo-motoričkih funkcija. Također, određuje se snalaženje u prostoru i vremenu.

Navedenom vrstom testiranja moguće je odrediti kognitivnu razinu u kojoj se osoba nalazi. Neuropsihologijsko ispitivanje je nezaobilazan korak u objektivizaciji dijagnoze demencije. Nakon provedene dijagnostike, za koju se preporuča da se provede što prije, dok je potencijalna bolest u početnim stadijima, moguće je uvođenje medikamentozne potpore kognitivnim funkcijama. Lijekovi koji se koriste u liječenju demencije zovu se antidementivi i imaju svoj relativno ograničeni vremenski prostor djelovanja, a funkcija im je suportivna. S jedne strane su potpora mnestičkim funkcijama, a s druge pokušavaju usporiti progresiju bolesti i zadržati pacijente koji boluju od demencije što duže na određenoj razini funkcioniranja. Upravo zbog navedenih razloga je važno da se dijagnostika velikog kognitivnog poremećaja- demencije obavi što je moguće ranije.

U Sv. Katarini provodimo tri vrste testiranja vezana za otkrivanje demencije:

1. Temeljna neurokognitivna obrada
2. Temeljna neurokognitivna obrada + intervju i/ili ljestvice
3. Proširena neurokognitivna obrada (intervju, ljestvice i procjena pozitivne simptomatike)