Tuga i gubitak
Žalost (tuga) jest emocija koja je povezana s gubitkom.
Žalovanje je normalna reakcija nakon gubitka bliske osobe. Žalovanje mogu izazvati i drugi gubitci, primjerice smrt kućnog ljubimca, prekid odnosa, gubitak posla, stanje u kojem se nalazimo nakon nesreća ili kirurških zahvata, ili neki apstraktni gubitak, primjerice gubitak slobode ili ideala.
Bol i žalost nakon gubitka najčešće uključuje: prvu fazu čini šok, nevjerica, negiranje. Nakon toga slijedi protest, bol, očajanje i konačno - prihvaćanje.
Žalovanje se ne sastoji samo od osjećaja nesreće. Ožalošćene osobe pogađa još više ako se prema njima ponaša kao da se ne znaju veseliti, jer takav pristup dovodi do osjećaja odbačenosti i otuđenosti od okoline. U težim slučajevima, ne mogu se adekvatno izraziti bol, žalost, ili se traumatski događaj negira. U osjetljivih osoba žalovanje može potaknuti mentalni poremećaj, depresiju ili provocirati autodestruktivno ponašanje. Osobi u žalovanju treba pristupiti na adekvatan psihoterapijski način. Pomoć ljudima koji žaluju može biti potrebna u početku u svakodnevnim praktičnim stvarima koje ožalošćena osoba ne može obavljati jer joj nedostaju snaga, vještina, vrijeme, novac, prijatelji ili obitelj. Pomoć je potrebna i kod zakašnjelih reakcija ili pri odgođenom žalovanju.
Najvažnije je da pomoć bude praktična i dana slobodno. Osoba koja pruža pomoć mora unaprijed znati koliko energije i vremena može odvojiti.
Savjetovanje znači slušanje sa suosjećanjem. Slušajući postajemo dio te osobe a ne kritički promatrač, bez obzira na to koliko dobronamjeran i pažljiv bio. Nije dobro prosuđivati s moralnog stajališta ili se zgražati nad načinom na koji ta osoba gleda na stvari. Ožalošćenoj se osobi pomaže da glasno razmišlja, upozna se i stavi u okvir svoje osjećaje.
Kada je potrebna stručna psihijatrijska pomoć kod žalovanja?
Psihoterapijska pomoć koristi u bržem prolaženju faza žalovanja, no bitno je spriječiti autodestruktivno ponašanje kao i pad u depresiju. Često je potrebno educirati bližnje kako pristupiti osobi, te kako prepoznati normalno žalovanje od kroničnih reakcija na stres. Ovisno o dodatnim komplikacijama odnosno drugim prisutnim bolestima, može se napraviti individualni plan oporavka.
