Objavljen rad prof. dr. sc. Nadana Rustemovića te mladih istraživača i studenata u časopisu „Medicina Academica Integrativa“
Studijom su istraženi čimbenici koji su utjecali na odgađanje ili nedolazak na preglede u odjelu interventne gastroenterologije tijekom pandemije COVID-19.
Naš prof. dr. sc. Nadan Rustemović, specijalist internist, uža specijalizacija gastroenterologija i hepatologija, zajedno s mladim istraživačima i studentima je objavio rad u časopisu „Medicina Academica Integrativa, Journal for General Integrative medicine“ pod nazivom „The Predictive Contribution of Patient Characteristics to the Non-Use of Health Services During the Covid-19 Pandemic“.
Restriktivne mjere uvedene tijekom pandemije COVID-19 utjecale su na mentalno zdravlje i životne navike ljudi te su stvorile scenarij u kojem su dominirale tjeskoba i neizvjesnost. Budući da su određena već provedena istraživanja na temu odgađanja ili izbjegavanja dijagnostičkih i kontrolnih pregleda tijekom pandemije COVID-19 izostavila psihološke čimbenike kao čimbenike koji su tome pridonijeli, ova se studija fokusirala na istraživanje situacijske anksioznosti, depresije i stresa kao prediktora, uzimajući u obzir prevalenciju anksioznih i depresivnih poremećaja koji utječu na korištenje zdravstvenih usluga, posebice kod pacijenata s kroničnim bolestima.
Istraživanje je provedeno na prigodnom neprobabilističkom uzorku, a populaciju je činilo 194 pacijenta s kroničnom bolešću na odjelima KBC-a Zagreb.
S obzirom na mali broj provedenih istraživanja i nedostatke prethodnih istraživanja po pitanju ove teme u Hrvatskoj, kao i važnost i značaj ovog istraživanja za dobrobit i zdravlje stanovništva, studija je procijenila anksioznost, depresiju, stres i strategije suočavanja (obrambene mehanizme) kao značajne prediktore za odgađanje liječničkih pregleda, uz kontroliranje demografskih varijabli. Rezultati su također pokazali da postoji značajna razlika u odgađanju zdravstvenih pregleda prema spolu, pri čemu su žene sklonije zanemarivanju brige o zdravlju. Točnije, spol je jedini značajan neovisni prediktor.
Zaključak provedene studija i rada jest da postoji potreba za cjelovitim i sveobuhvatnim multidisciplinarnim pristupom koji uključuje suradnju liječnika i psihologa u prevenciji odgađanja i izbjegavanja liječničkih pregleda. Ovo bi istraživanje moglo pomoći stručnjacima u zdravstvenom sustavu da spriječe odgađanje korištenja zdravstvenih usluga fokusiranjem na posebno rizične skupine pacijenata.