Prof. dr.sc. Dragan Primorac: Personalizirana medicina analizom genoma određuje liječenje koje je najbolje baš za nas
Posebno značajan dio medicine 22. stoljeća, kako nazivaju novu paradigmu pristupa pacijentima i bolestima, jest farmakogenomika, odnosno propisivanje lijekova sukladno molekularnom statusu pojedinca. "Podaci koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA navode da godišnje u SAD-u više od dva milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova ima ozbiljne štetne i neželjene učinke tih lijekova, a 106 tisuća ih zbog toga i umre. Zdravstveni sustav SAD-a izdvaja 30 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova", ističe prof.dr.sc. Dragan Primorac.
Današnja medicina lijekove propisuje po načelu one size fits all, odnosno za određenu bolest propisuju se isti lijekovi svim pacijentima, s varijacijama ovisno o bolesnikovoj tjelesnoj masi i dobi. Na taj se način dobiva niz neželjenih nuspojava, uključujući i smrtni ishod. "Međutim, propisivanje lijekova usklađenih s genskim profilom pacijenta znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka i smanjuje vjerojatnost predoziranja"
Osim farmakogenomike, sastavni dio personalizirane medicine su i stanična i genska terapija, imunoterapija, regenerativna medicina i analiza glikana. "Da biste personaliziranu medicinu mogli provesti u praksu morate imati simbiozu liječnika koji poznaju molekularnu i staničnu terapiju i koji su briljantni kliničari, koji u svojim redovima imaju i genetičare, specijaliste medicinske genetike... No sve one države i institucije koje neće ići u tom smjeru, nemaju budućnost u narednih 10 ili 15 godina", zaključuje prof. Primorac.
