Trojica nobelovaca iz Dubrovnika u svijet odaslala važne poruke o budućnosti znanosti, medicine i društva
Konferenciju u organizaciji ISABS-a, Specijalne bolnice Sv Katarina i Mayo Clinic, obilježila su predavanja triju dobitnika Nobelove nagrade.
Treći dan konferencije "12th ISABS Conference on Forensic and Anthropological Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine" (www.isabs.hr) u organizaciji Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sv. Katarina i Mayo Clinic, obilježila su predavanja triju dobitnika Nobelove nagrade: Sir Richarda Robertsa, prof. dr. sc. Thomasa Südhofa i prof. dr. sc. Aarona Chechanovera te gala party za sve sudionike kongresa.
Aaron Ciechanover, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004. govorio je o tome kako je u današnje vrijeme put do pronalaska terapijskog puta za liječenje bolesti često zakrčen brojnim bioetičkim pitanjima, a neke od njih je pandemija COVID-19 dodatno naglasila ili učinila vidljivim. Jednako tako, postavio je pitanje opravdanosti činjenice da smo zbog jedne bolesti (COVID-19) zanemarili važna globalna pitanja - poput klimatskih promjena ili drugih važnih bolesti, pandemije dezinformacija i uspona diskriminacije i rasizma u društvu.
Richard J. Roberts, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1993. svoje je izlaganje posvetio ulozi i mogućnostima primjene biotehnoloških dostignuća u borbi protiv klimatskih promjena i posljedične gladi u dijelovima svijeta. Naglasio je da je za 800 milijuna ljudi u svijetu koji uvečer liježu u krevet gladni, hrana zapravo poput lijeka. Na kraju je poentirao da nam je nasušno potrebno više znanosti u politici, a što manje politike u znanosti.
Thomas Christian Südhof, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 2013. Iznio je frapantne podatke da svaki deseti Amerikanac stariji do 65. godina boluje od Alzheimerove bolesti. Ustvrdio je da, suprotno uvriježenom mišljenju, realno vrlo malo znamo o funkcioniranju pojedinačne stanice, a kamoli složenog sustava poput ljudskog mozga te da ljudi, a čak niti računala, nisu u mogućnosti do kraja razumjeti kako funkcionira ljudski mozak. U zaključku svog izlaganja, Südhof je istaknuo da geni vezani uz metabolizam kolesterola predstavljaju važan genetički čimbenik rizika, a poremećaji sinapsi značajno doprinose kognitivnom slabljenju kod Alzheimerove bolesti.
Iz medija:
Galerija
