Mentalno zdravlje (procjena i psihoedukacija)
Mentalno zdravlje danas razumijemo kao neraskidivo povezano s ukupnom zdravstvenom dobrobiti i dugovječnošću.
Posljednjih desetljeća istraživače u području zdravlja sve više zanima način života - lifestyle kao važan čimbenik zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 60% čimbenika povezanih s individualnim zdravljem i kvalitetom života u korelaciji je s načinom života. Milijuni ljudi slijede nezdrav životni stil, zbog čega se suočavaju s različitim stanjima, bolestima, invaliditetom, pa čak i smrću. Problemi poput metaboličkih bolesti, problema sa zglobovima i koštanim sustavom, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, prekomjerne težine i problema s mentalnim zdravljem mogu biti uzrokovani upravo nezdravim načinom života.
Za zdravlje relevantni čimbenici načina života na koje možemo (barem djelomično) aktivno i pozitivno utjecati su prehrana i tjelesna težina, kvaliteta sna, tjelesna aktivnost, kvaliteta socijalnih interakcija, korištenje sredstava ovisnosti (alkohol, droge, cigarete, tehnologija), kontrolirana briga o zdravlju i upravljanje stresom. Za stres možemo reći da je danas postao uobičajeno stanje ljudi diljem svijeta: socijalno udaljavanje, izolacija, strahovi, usamljenost, zdravstvene krize, razvod, gubitak obitelji ili prijatelja, nezaposlenost i financijska nestabilnost neki su od događaja koji dovode do psihološkog stresa. A psihološki stres igra važnu ulogu u razvoju mnogih bolesti, poput upalnih bolesti crijeva, kože, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti putem neuroloških, metaboličkih i imunoloških putova.
Što je zapravo stres?
Stres je fiziološki i/ili psihološki odgovor na unutarnje ili vanjske stresore – podražaje koje naš organizam procjenjuje kao zahtjev ili ugrozu, a uključuje promjene koje utječu na gotovo svaki sustav tijela, pa tako i na to kako se ljudi osjećaju i ponašaju. Može biti akutan, kratak, situacijski, ali i poticajan, što znači da nam pomaže riješiti zadatak ili problem s kojim se suočavamo. No, u zdravstvenom kontekstu obično govorimo o kroničnom stresu, tj. o vremenski dugotrajnom i/ili neodređenom te iscrpljujućem procesu koji nam otežava svakodnevno funkcioniranje.
Fiziološki odgovor na stres uključuje složenu dinamiku nekoliko tjelesnih sustava – struktura smještenih u središnjem živčanom sustavu, na periferiji tijela i u autonomnom živčanom sustavu. Nadalje, oni blisko surađuju s imunološkim sustavom, koji je treći glavni akter sustava tjelesnog odgovora na stres. Ova kompleksna dinamika nalazi se u podlozi utjecaja (uglavnom kroničnog) stresa na zdravlje, što ga čini rizičnim faktorom u oboljenju.
Psihološki, ljudi “pod (kroničnim) stresom” se teško opuštaju, osjećaju niz emocija i afekata, često negativnih, uključujući tjeskobu i razdražljivost, teško se koncentriraju, a mogu osjetiti i glavobolje ili druge bolove u tijelu, uznemireni želudac ili probleme sa spavanjem. Nerijetko gube apetit ili jedu više nego inače. Osim toga, kronični stres može pogoršati već postojeće zdravstvene probleme te povećati konzumaciju alkohola, duhana i drugih supstanci.
Stresne situacije također mogu uzrokovati ili pogoršati mentalna zdravstvena stanja, najčešće tjeskobu i depresiju, koja zahtijevaju pristup zdravstvenoj skrbi. Kada patimo od mentalnog zdravstvenog stanja, to može biti zato što su naši simptomi stresa postali trajni te su počeli utjecati na naše svakodnevno funkcioniranje, uključujući radno, školsko, obiteljsko i drugo.
Kratka procjena i psihoedukacija o održavanju mentalnog zdravlja, prevenciji bolesti, well beingu i kvaliteti života
Podrška mentalnom zdravlju cilja promicanju dugoročnog zdravlja, jačanju otpornosti na stres i subjektivnog osjećaja well being-a (dobrobiti), povećanju kvalitete života, kao i prevenciji različitih fizičkih i psihičkih patoloških stanja.
Povećanje motivacije za prestankom s rizičnim zdravstvenim ponašanjima (npr. pušenje, konzumacija alkohola, niska briga o zdravlju...) te usvajanjem onih pozitivnih (uredan ritam sna, zdrava prehrana, fizička i socijalna aktivnost i dr.), kreiranje zdravstveno pozitivnog životnog stila te bolje razumijevanje psiholoških i fizičkih promjena koje su svojstvene razvojnim fazama u odraslosti, upravljanje stresom te jačanje psihološke otpornosti i pozitivnog afekta samo su neki od načina čijim učenjem, usvajanjem i integracijom u svakodnevicu možemo utjecati na vlastito zdravlje, osjećaj dobrobiti, povećanje kvalitete života u svakoj životnoj dobi, a time i na dugovječnost.
Brinite o svom mentalnom zdravlju te otkrijte kako malim, ali ciljanim promjenama životnog stila možete povećati otpornost na stres, unaprijediti svakodnevno funkcioniranje i dugoročno poboljšati kvalitetu života.