Prevencija moždanog udara

Na određene čimbenike rizika kao što su starija životna dob, rasa te genetska predispozicija, ne možemo utjecati, dok puno čimbenika možemo kontrolirati u svakodnevnom životu. Ukoliko znate da vam određeni rizični čimbenik mogu naštetiti zdravlju, možete u tom smislu djelovati već danas. 

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su:

1. Povišene vrijednosti krvnog tlaka su najveći čimbenik rizika za nastup moždanog udara kod muškaraca i žena. Mogu dovesti do dvostrukog, čak četverostrukog povećanja rizika ukoliko nisu pod kontrolom. Redovito mjerenje krvnog tlaka te redovito uzimanje antihipertenzivne terapije je vjerojatno najviše što možete učiniti za prevenciju bolesti krvnih žila. Krvni tlak bi trebao biti 120/80 mmHg. Trebalo bi također smanjiti unos soli u organizam, u idealnom slučaju ne više od 1.5 gr soli dnevno (pola žličice), povećati unos nezasićenih masnih kiselina u prehrani, a smanjiti unos zasićenih masnih kiselina. Svakodnevno treba unijeti 4-5 šalica voća i povrća, cjelovite žitarice te 2-3 tjedno jesti ribu.
2. Pušenje - rizik nastanka moždanog udara povećava se s pušenjem i to ovisno o broju cigareta. Pušenje ubrzava stvaranje ugruška u krvnim žilama. Kao pomoć u odvikavanju od pušenja mogu poslužiti nikotinske tablete ili naljepnice te psihoterapija. Većina pušača pokušava nekoliko puta s odvikavanjem, a pokazalo se da svakim sljedećim pokušajem imaju veću šansu da će u tome i uspjeti.
3. Svakodnevna fizička aktivnost trebala bi trajati najmanje 30 minuta. Ukoliko nemate 30 minuta dnevno za tjelovježbu, možete kroz dan podijeliti vježbanje na 3 puta po 10 minuta. Jedan od savjeta je i da, koliko ste u mogućnosti, koristite stepenice umjesto dizala.
4. Konzumiranje alkohola u malim količinama može smanjiti rizik za nastup moždanog udara. Pri tome se misli na jedno alkoholno piće dnevno, npr. 2 dcl crnog vina jer sadrži resveratrol za koji se smatra da djeluje protektivno. Ukoliko konzumirate više od jednog pića dnevno rizik se strmo penje.
5. Debljina povećava vjerojatnost za nastup moždanog udara. Idealan BMI (body mass index) je 25 ili manje. Smatra se da je dovoljan unos od 1500 do 2000 kcal dnevno ovisno o tjelesnoj aktivnosti te o trenutnoj vrijednosti BMI.
6. Fibrilacija atrija je nepravilan rad srca koji uzrokuje stvaranje ugrušaka koji mogu začepiti krvne žile mozga te dovesti do moždanog udara. Dovodi do pet puta većeg rizika na nastanak moždanog udara. Rizik kod uzimanja antikoagulantnih lijekova se smanjuje za 70%.
7. Šećerna bolest dovodi do dvostruko veće smrtnosti nakon moždanog udara. Primjena lijekova za sniženje kolesterola preporučuje se u osoba sa šećernom bolesti i dodatnim čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara. Primjena statina smanjuje relativni rizik za nastup moždanog udara za 29%.
   U blogu pročitajte više o šećernoj bolesti i njenim komplikacijama.
8. Potrebe su redovite kardiološke kontrole te redovito uzimanje terapije kod bolesti srčanih zalistaka, angine pectoris i infarkta miokarda.
9. Ukoliko je utvrđena stenoza karotidne arterije od 60% pomoću angiografije ili 70% pomoću Color Doppler ultrazvučne pretrage, savjetuje se primjena aspirina zajedno s karotidnom endarkterektomijom ili stentiranje (ukoliko nema kontraindikacije).
10. Uzimanje oralnih kontraceptiva (osobito s visokom dozom estrogena) povećava rizik za nastanak moždanog udara kod žena koje imaju i druge čimbenike (žene starije od 35 godina, hipertenzija i pušenje). Kod žena koje su preboljele moždani udar postmenopauzalna hormonska nadomjesna terapija se ne preporučuje.

Prepoznajte određene čimbenike na vrijeme, javite nam se s povjerenjem i dogovorite pregled.