Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave u literaturi donedavno nepoznatog Post COVID-19 sindroma.

Simptomi vezani uz navedeni sindrom uznemiruju, onemogućuju svakodnevno funkcioniranje i traju tjednima. Zanimljivo je da se Post COVID-19 sindrom ne događa samo u osoba koje su preboljele teži oblik COVID-19 već se često viđa i kod osoba koje su imale blagi oblik bolesti.

Kako se produžava trajanje pandemije COVID-19 infekcijom i raste vrijeme proteklo od pojedinačnih prebolijevanja virusa, sve više se uvjeravamo da COVID nije „malo jača gripa“ te da u sebi skriva velik broj potencijalnih problema među kojima se često nađu i relativno kasne komplikacije, a koje tek otkrivamo u hodu. Usprkos činjenici da je riječ o primarno respiratornom virusu, čija je najteža manifestacija fatalna upala pluća, sve više se spominje i zahvaćanje drugih organskih sustava, među kojima živčani sustav zauzima istaknuto mjesto, bilo kao kolateralna žrtva promjena na krvožilnom sustavu, bilo kao izravna žrtva toksičnih i imunih procesa koji se zbivaju u njemu samome. Opisano je zahvaćanje središnjeg živčanog sustava infekcijom, ali isto tako i perifernog živčanog sustava, također su zabilježeni i slučajevi primarne bolesti mišića i/ili neuromišićne spojnice.

coronavirus-4944680min.jpg

Općenito se smatra da su za razvoj oštećenja središnjeg živčanog sustava kod COVIDA-19 ključni direktni upalni procesi na živčanom tkivu. Među ove pojave ubrajamo glavobolju, psihičke promjene, delirije, ishemičke i hemoragičke moždane udare, konvulzije, infektivne i toksične encefalopatije, akutni encefalitis i menigitis i disegzekutivne sindrome. Najpogodnija metoda za 'screening' ovih poremećaja je elektroencefalografija (EEG), temeljem koje se može odrediti kojim pacijentima treba daljnja neurološka obrada. Promjene koje se razvijaju na perifernom živčanom sustavu nisu plod širenja upale na živčano tkivo, nego većinom podrazumijevaju određene poremećaje imunoloških mehanizama, od već opjevanih 'citokinskih (interleukinskih) bura' (gdje sama žestina imune reakcije na strano tijelo nanosi štetu pacijentu) do nekontroliranog i/ili pogrešno usmjerenog nastanka tvari i stanica nositelja specifičnog i nespecifičnog imuniteta (kao kod razvoja autoimunih bolesti).

U okviru post COVID-19 sindroma, na perifernom živčanom sustavu najčešće se opisuju anosmija i ageuzija (gubitak njuha i okusa). Slijedeći na listi su poliradikuloneuritis, tipa Guillain Barre, Muller Fischerov sindrom, mononeuritis multiplex i razni polineuritisi te izolirane neuropatije pojedinih kranijskih živaca. Metoda izbora za 'screening' u ovoj kategoriji poremećaja je mjerenje maksimalnih motornih i senzornih brzina provođenja (MCV, SCV), uz refleksološku obradu (F-val). Štete na samom mišićno-koštanom sistemu obično nastaju direktnim ozljeđivanjem kod stanja kao što su teške hipotonije, paraplegije i monoplegije.

Zbog svega navedenog Specijalna bolnica Sv. Katarina je formirala multidisciplinarni tim stručnjaka koji skrbe o bolesnicima s Post COVID-19 sindromom te im omogućava cjelovitu dijagnostičku obradu, pravovremenu prevenciju komplikacija i optimalno liječenje.

Javite nam se i dogovorite pregled!


Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.