Vitamin D je potreban za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.

Vitamin D ima mnoge funkcije, uključujući održavanje čvrstoće kostiju zahvaljujući optimalnoj apsorpciji kalcija iz hrane. Kada je unos kalcija nedostatan ili je koncentracija vitamina D u organizmu niska, paratireoidne (doštitne) žlijezde mobiliziraju kalcij iz kostiju kako bi se razina kalcija u krvi održala unutar normalnih granica.

Dovoljan unos vitamina D može pomoći u prevenciji bolesti srca i regulaciji krvnog tlaka. Također, pridonosi smanjenju rizika od razvoja dijabetesa. Ima važnu ulogu u očuvanju pravilne funkcije imunološkog sustava te pomaže u obrani od infekcija i imunoloških poremećaja. U starijoj dobi doprinosi očuvanju gustoće kostiju i smanjenju rizika od fraktura. Osim toga, povezuje se s manjim rizikom od razvoja pojedinih vrsta karcinoma, kao što su rak crijeva, prostate i dojke, a može imati i zaštitnu ulogu u prevenciji multiple skleroze.

    Izvori vitamina D

    Izvori vitamina D uključuju izlaganje suncu, unos putem hrane te uzimanje dodataka prehrani. Preporučuje se izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 15 do 20 minuta nekoliko puta tjedno, pri čemu je važno napomenuti da koža proizvodi vitamin D pomoću sunčevih ultraljubičastih zraka.

    Količina proizvedenog vitamina D ovisi o godišnjem dobu, geografskom položaju, dobu dana i količini melanina u koži. Najveća učinkovitost stvaranja vitamina D postiže se između 10 i 15 sati kada su sunčeve zrake najintenzivnije. Mlađe osobe i osobe svjetlije puti učinkovitije stvaraju vitamin D u usporedbi s tamnoputim osobama starijima od 50 godina.

    Vitamin D prirodno se nalazi samo u određenim vrstama hrane, a zbog ograničenih izvora, danas se nekim prehrambenim proizvodima dodaje vitamin D. Osobe koje slijede vegansku prehranu, kao i one koje su intolerantne na laktozu, često ne unose dovoljne količine vitamina D putem prehrane, zbog čega im se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku dodatka prehrani.

    Tablica 1. Sadržaj vitamina D u različitoj hrani

    Hrana

    Sadržaj vitamina D (IJ) po obroku

    Ulje iz jetre bakalara, 1 jušna žlica

    1360

    Sabljarka, 300 g

    566

    Losos, 300 g

    447

    Tuna iz konzerve, 300 g

    154

    Sok od naranče obogaćen vitaminom D, 2 dl

    137

    Mlijeko obogaćeno vitaminima, 2 dl

    115-124

    Jogurt, obogaćen vitaminom D, 600 g

    80

    Sardine u konzervi, 2 kom.

    46

    Goveđa jetra, 300 g

    42

    Žutanjak, 1 veliki

    41

    Žitarice obogaćene vitaminom D, 200 g

    40

    Tvrdi sir, 100 g

    6

    IJ - internacionalne jedinice

    Koliko trebate dnevno vitamina D?

    Tablica 2 prikazuje preporučene dnevne doze vitamina D.  Količina potrebnog vitamina D se određuje za svaku osobu, ovisno o izmjerenoj koncentraciji u krvi, dobi i stanju organizma (npr. osteoporoza) .

    Tablica 2. Preporučene i maksimalne dnevne doze vitamina D

    Dob

    Preporučena doza/dnevno (IJ)

    Gornja granica/ dnevno (IJ)

    Dojenčad 0-6 mjeseci

    400

    1000

    Dojenčad 6-12 mjeseci

    400

    1500

    Djeca 1-3 godine

    600

    2500

    Djeca 4-8 godina

    600

    3000

    Osobe 9-70 godina

    600

    4000

    Osobe > 70 godina

    800

    4000

    Žene 14-50 godina, trudnice/dojilje

    600

    4000

    IJ - internacionalne jedinice

    Manjak vitamina D

    Patološka stanja koja prati manjak vitamina D:

    • cistična fibroza, Crohnova bolest i celijakija
    • pretilost i kirurški tretman pretilosti
    • bolesti bubrega i jetre

    Ostali faktori koji mogu dovesti do manjka vitamina D su dob, boravak u zatvorenom prostoru, boja kože i dojenje.

    Dodatno, neki lijekovi izazivaju smanjenje razine vitamina D u krvi:

    • laksativi
    • steroidi
    • lijekovi za snižavanje razine kolesterola,
    • lijekovi za kontrolu epileptičnih napada
    • terapija tuberkuloze
    • lijekovi za smanjenja tjelesne mase

    Simptomi manjka vitamina D mogu biti mišićna slabost, bol u kostima i zglobovima, umor i depresija.

    Manjak vitamina D se utvrđuje laboratorijskom dijagnostikom određivanja koncentracije 25-hidroksi vitamina D u uzorku periferne krvi. Liječnici ovu pretragu ne naručuju rutinski nego u stanjima koja upućuju na mogući manjak vitamina D kao što su dugotrajni bolovi u tijelu, frakture kostiju. Pritom određuju dozu vitamina D koju treba uzimati.

    Cilj terapije manjka vitamina D je postići i održati adekvatnu razinu vitamina D u organizmu. To se najbolje može postići uzimanjem vitamina D u obliku kapsula ili tekućine.

    Toksičnost vitamina D

    Previše uzimanja vitamina D može dovesti do hiperkalcemije (povišena koncentracija kalciaj u krvi) te  toksičnosti koja se očituje mučninom, prekomjernom žeđi i mokrenjem, lošim apetitom, slabošću, smetenošću, zatvorom , poremećenom koordinacijom mišića.     

    Sprječavanje manjka vitamina D

    Osim kad liječnik propiše dozu vitamina D, sprječavanje manjka može se postići konzumacijom hrane koja sadrži vitamin D (Tablica 1) te izlaganjem suncu. Iako izlaganje sunčevim zrakama ne može dovesti do  koncentracija vitamina D koje izazivaju toksičnost, prekomjerno izlaganje UV zrakama postaruje kožu i povećava rizik za nastanak raka kože.                                   

    Pošaljite poruku:

    Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
    Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.