Izbornik
Centri izvrsnosti -> Precizna i preventivna medicina -> Onkologija - rizik za razvoj nasljednih tumora

Onkologija - rizik za razvoj nasljednih tumora

Onkološke bolesti nastaju međudjelovanjem nasljeđa te brojnih unutarnjih i vanjskih čimbenika. Djelovanjem štetnih čimbenika na molekulu DNA nastaju promjene (mutacije) koje mogu dovesti do nastanka tumorskih stanica. Glavne su značajke zloćudnih tumorskih stanica nekontrolirana dioba te oštećenje okolnog tkiva i organa u koje se šire (metastaziraju). Geni su dijelovi DNA koji nose uputu za stvaranje proteina, a uz pomoć znanstvenih istraživanja do danas je otkriveno tisuće genskih promjena (mutacija) koje pomažu nastanku, rastu i širenju tumora. Promjene u našim genima mogu dovesti do nastanka dobroćudnih i zloćudnih tumora različitih organskih sustava. Danas je poznato da promjena u DNA koje uzrokuju tumore mogu nastati u genima (dijelovi DNA) koje nazivamo onkogeni i tumorsupresorski geni. Promjene u onkogenima dovode do povećanog stvaranja proteina koji stanicama daju uputu da nastave rasti i dijeliti se. Promjene u tumor-supresorskim genima naprotiv dovode do smanjenog stvaranja proteina koji sprječavaju da se stanice nekontrolirano dijele i rastu, a neke promjene gena dovode do gubitka proteina ​​koji govore stanicama da se samounište kada su oštećene mutacijama. Neke promjene koje uzrokuju nastanak tumora događaju se izvan gena, u dijelovima nekodirajuće DNA koji imaju važnu ulogu u regulaciji ekspresije obližnjih gena. Cjelokupnu DNA čovjeka čini 1,5% kodirajuće DNA (geni) te 98,5% nekodirajuće DNA (regulatorne i strukturne regije).

Da bi zdrava stanica postala tumorska, mora se dogoditi više od jedne mutacije u istoj DNA molekuli, a procjenjuje se da je za nastanak tumorske stanice potrebno oko 50-ak mutacija u različitim genima. Osobe koje su naslijedile gensku promjenu (mutaciju) povezanu s rakom podložnije su nastanku daljnjih mutacija te je potrebno manje dodatnih mutacija da bi razvili karcinom i druge maligne bolesti. Međutim, u slučaju zdravog stila života uz izbjegavanje štetnih tvari poput duhanskog dima te uz pomoć zdrave prehrane temeljene na genetičkom profilu (nutrigenetika) neke osobe možda nikada neće razviti karcinom, unatoč tome što su naslijedile gensku promjenu (mutaciju) koja povećava rizik za nastanak karcinoma.

Postoji nekoliko vrsta genskih promjena koje mogu dovesti do nastanka tumora

Mutacija je patogena genska varijanta koja nastaje promjenom u DNA kodu koji se sastoji od 4 slova koja predstavljaju nukleotide sa dušičnim bazama: A-adenin, G-gvanin, C-citozin te T-timin. Neke genske promjene uključuju zamjenu samo jednog slova u DNA, što se naziva točkastom mutacijom. Na primjer, u ljudi s karcinomom debelog crijeva učestala je pojava točkaste mutacije u genu KRAS koja nastaje zamjenom slova G s A unutar DNA. Ova promjena jednog slova stvara abnormalni protein KRAS koji stanicama neprestano daje uputu da se dijele i rastu. Većina kroničnih mijeloičnih leukemija uzrokovana je kromosomskom preraspodjelom koja dio gena BCR veže uz gen ABL. Ovo preuređenje stvara abnormalni protein, nazvan BCR-ABL, koji dovodi do nekontroliranog rasta i diobe tumorskih stanica. Također, postoje i druge promjene DNA, poznate kao epigenetičke promjene koje sudjeluju u regulaciji genske ekspresije te sudjeluju u procesu nastanka tumora. Za razliku od genetičkih promjena, epigenetičke promjene (ponekad zvane epimutacije) mogu biti reverzibilne i ne utječu na slijed DNA, već mogu promijeniti količinu proteina koju gen proizvodi.

U okolišu postoje brojne tvari, kemikalije i mikroorganizmi nazvani mutageni koji mogu uzrokovati mutacije i epimutacije te potaknuti nastanak karcinoma (kancerogeni). Najčešći primjeri kancerogena su kancerogeni iz duhanskog dima, teški metali poput kadmija, UV zrake, virusi poput Epstein-Barrovog virusa i humanog papiloma virusa (HPV) te bakterije poput H. pylori. Dok većina genskih promjena nije štetna sama po sebi, akumulacija patogenih promjena (mutacija) tijekom mnogo godina može zdrave stanice pretvoriti u stanice raka. Većina karcinoma javlja se slučajno kao rezultat ovog procesa tijekom vremena zbog čega se onkološke bolesti najčešće javljaju u starijoj životnoj dobi, a rezultat su akumulacije mutacija koje su se događale i preko 20 godina.

Najpoznatije nasljedne vrste karcinoma

Određene vrste raka mogu biti nasljedne, a najpoznatiji su primjer nasljedni karcinomi debelog crijeva i nasljedni karcinomi dojke i raka jajnika. Zahvaljujući otkriću mutacija gena BRCA1 i BRCA2 te suvremenim metodama molekularne biologije došlo je do značajnog poboljšanja u probiru i odlukama o liječenju raka dojke i jajnika. Genske promjene (mutacije) koje povećavaju rizik od nastanka tumora mogu se prenijeti (naslijediti) ako su prisutne u jajnim stanicama ili spermijima roditelja. Na primjer, ukoliko roditelj svom djetetu prenese mutirani gen BRCA1 ili BRCA2, dijete će imati mnogo veći rizik od razvoja raka dojke i nekoliko drugih vrsta tumora. Zato se ponekad čini da je rak bolest koja se prenosi u obiteljima, iako se zapravo prenosi samo povišen rizik za nastanak raka. Do 10% svih danas poznatih tumora može biti uzrokovano naslijeđenim mutacijama. Nasljeđivanje genetske promjene povezane s rakom ne znači da ćete sigurno dobiti rak. To znači da je vaš rizik od raka povećan.

U pojedinim obiteljima javljaju se nasljedni tumorski sindromi koji predstavljaju rijetke poremećaje u kojima članovi obitelji imaju povećan rizik od razvoja određenih vrsta tumora. Nasljedni tumorski sindromi uzrokovani su naslijeđenim mutacijama gena povezanih s rakom. Na primjer, obiteljska adenomatozna polipoza nasljedni je tumorski sindrom uzrokovan promjenama u genu APC. Osobe s obiteljskom adenomatoznom polipozom imaju vrlo visok rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva u ranoj dobi, ali i rizik za nastanak drugih vrsta tumora. Međutim, nisu svi oblici tumora za koje se čini da "nastaju u obitelji" uzrokovani obiteljskim sindromima raka. Zajedničko okruženje i stil života, kao što je izloženost zagađenom zraku ili korištenje duhana, mogu uzrokovati razvoj iste vrste raka među članovima obitelji, poput karcinoma pluća. Također, rak se može pojaviti u obitelji ako članovi obitelji imaju kombinaciju većeg broja genskih varijanti od kojih svaka ima vrlo mali rizik za nastanak raka.

Testiranje

Specijalna bolnica Sv. Katarina provodi My Genome genetički test za rano otkrivanje osoba s povećanim rizikom za razvoj karcinoma i drugih malignih oboljenja analizom ukupno 524 gena i pripadajućih mutacija povezanih s rizikom za nastanak tumora.

Promjenom stila života i lošim prehrambenim navikama ljudi postaju skloniji najučestalijim bolestima današnjice koji uključuju različite vrste karcinoma i drugih malignih oboljenja. Zanimljivo je istaknuti da znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Reviews Clinical Oncology krajem 2022. godine upućuje na značajan porast malignih oboljenja diljem svijeta u ljudi mlađih od 50 godina, a među 14 proučavanih tipova raka u porastu, čak osam je povezano s probavnim sustavom što pokazuje da prehrana, koja utječe na sastav mikrobioma crijeva, ima značajan učinak na rizik od nastanka malignih bolesti današnjice. Zahvaljujući nutrigenetičkim testovima danas imamo mogućnosti pravovremeno otkriti učinke unesenih hranjivih tvari i drugih esencijalnih i neesencijalnih komponenti iz hrane na regulaciju genske ekspresije. Genetičko testiranje omogućuje liječnicima i nutricionistima razumijevanje interakcije gena i prehrane kako bi se identificirale dijetetske komponente koje imaju korisne ili štetne učinke na zdravlje te koje mogu spriječiti razvoj velikog broja karcinoma i drugih malignih oboljenja.

POPIS ANALIZIRANIH GENA - rizik za razvoj nasljednih tumora (524 gena)

Pošaljite poruku:

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
europski strukturni i investicijski fondovi
Politika privatnosti | Korištenje kolačića | Mapa weba