Dijagnosticiranje i liječenje alergija
Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni.
To je promijenjena i nepotrebna imunološka reakcija našeg organizma. Imunitet je inače ono što nam omogućava da živimo i preživimo u okolišu prepunom bakterija, virusa i gljivica. Odstupanje imuniteta od normale vodi u bolesti. Kada je imunitet oslabljen, osobe su sklone infekcijama. Kada je imunitet “prejak” također nije dobro, jer se odvijaju nepotrebne imunološke reakcije poznate pod nazivom alergije. Alergije se zapravo nazivaju reakcijama preosjetljivosti.
Zašto su alergije česta tema?
Alergije se s razlogom nazivaju bolešću modernog doba, s obzirom na broj ljudi koji pate od tegoba uzrokovanih alergijama.
Unatrag posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Procjenjuje se kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25 % svjetskog stanovništva. Alergije znatno narušavaju kvalitetu života. Zbog alergija je danas povećan broj dana izostanaka s posla. Prema podacima iz literature poznato je da djeca koja boluju od alergija imaju znatno lošije rezultate u školi u vrijeme polenacije alergena na koje su osjetljivi, a studenti koji boluju od alergija imaju znatno nižu prolaznost na ispitima.
Zašto su alergije u porastu?
Nije posve jasno zašto su alergije u porastu te postoji nekoliko teorija.
Budući da je primijećeno da alergične osobe češće žive u urbanim sredinama (gradovima), nego u ruralnim područjima (selima), čini se da pretjerana “sterilnost” prostora ili nedostatak kontakta s nekim alergenima u ranijoj dobi, kada se razvija imunološki sustav, ima prilično značajni utjecaj. Vjerojatno je važno što u gradovima djeca nemaju kontakt s domaćim životinjama, a previše su izloženi alergenima zatvorenog prostora, poput grinja iz kućne prašine ili dlakama kućnih ljubimaca (gdje je osobito agresivan alergen mačke).
“Higijenska” teorija
Pretjerana čišćenja kemikalijama i naša težnja sterilnom prostoru ne doprinosi fiziološkom sazrijevanju imunološkog sustava te mogu nastati razne preosjetljivosti.
“Dijetalna” teorija
Hrana siromašna masnoćama, koja se koristi zbog prevencije kardiovaskularnih bolesti te dodatci brojnih aditiva i konzervansa u hranu jedan su od uzroka nastanka alergija.
Kako dijagnosticiramo alergije?
Uzimanje dobre anamneze liječnika može nam uvelike pomoći u dobro postavljenoj dijagnozi.
Subjektivni iskaz bolesnika te ciljana pitanja iskusnog liječnika imaju veliku ulogu u otkrivanju uzroka alergije.
Metoda kojom možemo utvrditi alergije:
• Krvni test
Za konačnu dijagnozu alergije nužno je određivanje koncentracije imunoglobulina E (IgE) u krvi. Testom se utvrđuje cjelokupna količina IgE, i/ili se određuje specifični IgE za pojedine alergene. Povećan broj eozinofilnih leukocita (eozinofilija) karakterističan je za kroničnu alergijsku upalnu reakciju, pa zato često određujemo njihov broj u obrisku nosne sluznice (alergijska hunjavica), iskašljaju (astma) ili u perifernoj krvi.
Najniža dob za uzimanje uzorka je 13 godina.
Javite se u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina te krvnim testom utvrdite postojanje osjetljivosti na određene alergene.
Kako liječimo alergije?
Nakon što je utvrđena dijagnoza alergijske bolesti, nužno je koristiti lijekove koje je propisao liječnik.
Korištenjem lijekova se uspostavlja kontrola alergijske bolesti te se izbjegavaju moguće komplikacije.
U liječenju se koriste različite skupine lijekova:
- antihistaminici (sprječavaju djelovanje histamina),
- kortikosteroidi (ublažavaju upalu i zaustavljaju razvoj alergijske reakcija),
- antikolinergici (smanjuju učinak acetilkolina),
- antileukotrijeni (sprječavaju upalni učinak leukotriena),
- kromoni (inhalacijski protuupalni lijekovi).
Kako se pripremiti za alergološko testiranje?
- Osoba treba biti natašte
- Nije potrebno prekidati terapiju antihistaminicima ili kortikosteroidima
- Uzorkovanje krvi radimo osobama iznad 13 godina
- Nalazi se izdaju u roku od 7 dana od testiranja
