Gotovo svaka sedma osoba u Hrvatskoj (oko 15% populacije) pati od neke alergijske bolesti. Iako astma nije isključivo alergijska, vrlo je često povezana s alergijskim rinitisom, što dodatno otežava simptome. Astma je heterogena bolest, u većini slučajeva obilježena kroničnom upalom dišnih puteva koja nije zarazna, već imunološke naravi.

Danas, zahvaljujući modernoj terapiji i redovnim kontrolama, bolesnici s astmom mogu voditi potpuno normalan život bez ograničenja.

Kako prepoznati simptome?

Astma se često javlja s osjećajem otežanog disanja, koje može biti praćeno suhim kašljem – posebice noću. Uz to, mnogi bolesnici prijavljuju piskanje ili sviranje u prsima, kao i osjećaj pritiska, stezanja ili „težine“ u prsima. Čest simptom je i smanjena tolerancija na fizički napor, što dodatno narušava kvalitetu života. Ako se ovakve tegobe pojavljuju učestalo, osobito ako nisu praćene povišenom tjelesnom temperaturom niti klasičnom infekcijom dišnog sustava, astma se mora ozbiljno razmotriti kao mogući uzrok.

Velik broj osoba koje imaju astmu istodobno pate i od alergijskog rinitisa – reakcije gornjih dišnih puteva na određene alergene. Istraživanja pokazuju da između 60 i 80% osoba s astmom ima i simptome alergijskog rinitisa, dok se kod otprilike 25 do 50% osoba s rinitisom tijekom vremena razvije i astma.

Simptomi alergijskog rinitisa uključuju često kihanje, curenje vodenaste sluzi iz nosa, začepljenost nosnica te kod nekih pacijenata iritaciju očiju. Ovi simptomi mogu se pojavljivati sezonski (primjerice tijekom razdoblja cvatnje peludi) ili trajati tijekom cijele godine te značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje i opću kvalitetu života. Globalno, više od 500 milijuna ljudi boluje od alergijskog rinitisa, uključujući i do 40% djece.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnosticiranje astme zahtijeva pažljiv i sveobuhvatan pristup. Temelj je uvijek razgovor s pacijentom – kvalitetna anamneza može dati jasnu sliku o prirodi i trajanju simptoma. Nakon toga slijedi fizikalni pregled, a potom i dodatne dijagnostičke metode.

Najvažnija pretraga u dijagnostici astme je spirometrija, kojom se objektivno procjenjuje funkcija pluća. Uz to, koristi se i određivanje razine dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FeNO), analiza eozinofila u krvi i sputumu te – osobito kod sumnje na alergijski rinitis – alergološko testiranje. 

Liječenje astme – što je važno znati?

Astma se može držati pod kontrolom, ali samo uz redovito i dosljedno uzimanje propisane terapije. Neredovito liječenje može dovesti do tzv. remodeliranja bronha – trajne strukturne promjene u dišnim putevima, koje znatno otežavaju liječenje i pogoršavaju simptome.

Najčešći uzroci pogoršanja astme su virusne infekcije, koje su ujedno i najčešći okidač, ali tu su i ostali uzročnici respiracijskih infekcija - bakterije i gljivice.  No, astmu mogu izazvati i alergeni poput peludi, kućne prašine, životinjske dlake i plijesni, kao i fizički napor, promjene temperature, dim cigareta te emocionalni stres. Poseban oprez potreban je i kod uzimanja određenih lijekova, osobito aspirina i drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova koji kod nekih bolesnika mogu izazvati akutni napad astme.

Preventivne mjere ključne su za kontrolu bolesti

Neovisno o tome je li astma alergijska ili ne, postoje opće mjere koje svaki bolesnik treba primjenjivati. Izbjegavanje poznatih alergena poput kućne prašine, grinja ili peludi može znatno umanjiti simptome. 

Bolesnici s astmom danas mogu živjeti punim plućima normalan život bez ograničenja i to uz primjenu preventivnih mjera te redovito i prilagođeno uzimanje lijekova koji su zadnjih godina znatno poboljšani. 

Dogovorite termin za pregled i spriječite daljnje tegobe te živite punim plućima!