Bruksizam je problem modernog doba, osobito uslijed stresnog načina života.

Što je bruksizam?

Bruksizam je stanje u kojem stišćemo ili škripimo zubima i koje se najčešće javlja noću, u nesvjesnom stanju. Pacijenti zato često nisu svjesni da imaju problem sa stiskanjem ili škripanjem, već im na to ukaže druga osoba (član obitelji) koji po noći čuje škripanje zuba. Također, neki od znakova bruksizma mogu biti buđenje s glavoboljom, bolovima ili zamorom mišića čeljusti. Vrlo često se takvo stanje ignorira i ne pridaje mu se puno pažnje, no ignoriranje može uzrokovati pogoršavanje simptoma i ozbiljne probleme sa zubima.

Problemi koji nastaju uslijed bruksizma?

Bruksizam je po definiciji stiskanje ili struganje donjih zuba o gornje. Pojačana mišićna aktivnost kod bruksizma dovodi do zamora i bolova u istima. Stiskanje može uzrokovati i jutarnje glavobolje. Ako se stanje dulje vremena ne liječi, problem se može prenijeti na čeljusni zglob koji je tada nepravilno opterećen. Nadalje, prekomjernim opterećenjem žvačnog sustava zubi se troše brže i jače nego što bi prirodno trebali. Takvo trošenje uzrokuje spuštanje zagriza, bolove u zubima, zubna struktura se troši, zubi postaju preosjetljivi, potenciraju se dodatni problemi s čeljusnim zglobovima. Problem prekomjernog trošenja može biti i estetski, jer potrošeni zubi ne izgledaju lijepo te pacijenti pomalo počinju skrivati svoj osmijeh.

Stoga nam se javite s povjerenjem i spriječite daljnje probleme sa zubima.

Što ga uzrokuje?

Najčešće se kaže da je uzrok stres koji nakupljamo preko dana, a koji se onda po noći iskazuje nepravilnom mišićnom aktivnošću. Također, uz hrkanje i disanje na usta, bruksizam može biti znak otežanog prolaska zraka kroz gornje dišne puteve (noćna apnea i povremeni prekidi disanja). Teorija je da ovo stanje potencira živčane impulse koji pomiču čeljust kao bi organizam pokušao dobiti više zraka (otvaranje dišnih puteva). Uzrok škripanja/stiskanja može biti i nepravilan zagriz ili nesaniran žvačni sustav. Također, bruksizam može biti nuspojava nekih lijekova, npr. antidepresiva. Prekomjerno konzumiranje alkohola, duhana, kave ili korištenje droga može povećati rizik od bruksizma. Bruksizam se ponekada može povezati s nekim poremećajima poput Parkinsonove bolesti, demencije, gastroezofagealnog refluksa, epilepsije, poremećaja vezanih uz spavanje i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti.

Kako se liječi?

Ovisno o uzroku; najlakše je reći “pokušajte se riješiti stresa”, no znamo da to u današnje vrijeme nije jednostavno. Najčešća (i prva) pomoć kod bruksizma je zaštita zuba od stiskanja i trošenja. To se postiže izradom jednostavnih zaštitnih (noćnih) udlaga za zube. Ako je problem uznapredovao, treba razmisliti i o ostalim rješenjima kao što su:

  • zaštita prekomjerno potrošenih zuba zubnim krunicama i ponovna uspostava vertikalne dimenzije žvačnog sustava,
  • ortodontsko pomicanje zuba u pravilan položaj,
  • izrada relaksacijske udlage koja pomaže rasteretiti zglob ili kombinacija svega navedenog.

Dakle, očito je da stanje, iako na prvu dosta jednostavno, zapravo uopće ne mora biti lako za riješiti. Stoga, ako primjetite simptome stiskanja ili škripanja zuba posjetite svog stomatologa i raspitajte se o terapijskim mogućnostima.

Rezervirajte termin za besplatni pregled i konzultacije u SV. Katarina dental Centru i riješite se neugodnog problema škripanja zubima.

Pošaljite poruku: