Svaka anestezija počinje opsežnim razgovorom s pacijentom te su anesteziolozi zadnji koji prije operacije imaju kontakt s pacijentom. Oni omogućavaju sigurnost bolesnika u perioperativnom periodu te mogućnost komplikacija svode na mininum.

Svaka anestezija počinje opsežnim razgovorom s pacijentom te se ovisno o njegovim bolestima i vrsti zahvata procijenjuje koju će anesteziju pacijent dobiti.

Može biti opća anestezija gdje pacijent spava ili regionalna, npr.spinalna, gdje je pacijent budan ali ne osjeća dio tijela koji se operira.

Anesteziolog mora znati od čega sve pacijent boluje, koje lijekove uzima, uključujući i biljne pripravke, ima li alergija i slično. Anesteziolog ne brine samo o tome kako pacijenta uspavati za operaciju. Posao anesteziologa je puno kompleksniji i zahtijeva visoku odgovornost, puno znanja iz različitih grana medicine i mogućnost brzog djelovanja u rješavanju problema i komplikacija anestezije i same operacije.

Uvijek se očekuje neočekivano i priprema za sve. Tijekom operacijskog zahvata anesteziolog prati vitalne funkcije pacijenta, operacijsko polje i tijek anestezije.

S obzirom da je anestezija većini još uvijek nepoznanica anesteziolozi su ti koji moraju objasniti ozbiljnost svake anestezije te ozbiljnost prijeoperacijske pripreme koja ni u kojem slučaju ne smije biti površna. Samo sigurnom i detaljnom prijeoperacijskom pripremom bolesnika potvrđuje se ozbiljnost anesteziološkog poziva i omogućuva sigurnost bolesnika u perioperativnom periodu.

Prijeoperacijska priprema obavlja se po standardnom protokolu i obuhvaća uzimanje podataka o zdravstvenom stanju, utvrđivanje fizičkog i psihičkog stanja pacijenta, pregled laboratorijskih i drugih nalaza, određivanje rizika anestezije i rizika operativnog zahvata, te odabira načina anestezije. Svakom pacijentu pristupa se individualno i koriste se upitnici u cilju što kvalitetnijeg utvrđivanja njegovog zdravstvenog stanja.

U razgovoru s anesteziologom pacijent mora dati što više podataka o ranijim bolestima, eventualnim operacijama i anestezijama, o težim obiteljskim oboljenjima, o stalnim terapijama i lijekovima koje pacijent uzima, o alergijama, o sklonosti produljenim krvarenjima, o nezdravim zubima, o navikama konzumiranja alkohola, cigareta, droga i sl.

Prijeanestezijska procjena i priprema odraslog pacijenta za operacijski zahvat ili dijagnostičko/terapijski postupak provodi se prethodno, u anesteziološkoj ambulanti.

Svrha prijeanestezijske procjene i pripreme bolesnika za operacijski zahvat ili dijagnostičko/terapijski postupak jest:

  • otkrivanje ili identifikaciju bolesti/poremećaja koji mogu utjecati ishod anestezije i operacijskog zahvata,
  • procjena već poznate bolesti, medicinske ili alternativne terapije

Prijeanestezijskom procjenom i pripremom bolesnika, anesteziolog vrednuje:

  • perioperacijski, osobito kardiovaskularni rizik bolesnika,
  • rizik što ga nosi operacijski zahvat ili intervencija,
  • medicinski status bolesnika (ASA status – međunarodna klasifikacija).

    Kad se postavi indikacija za kirurški zahvat ili bilo koji drugi postupak koji zahtijeva primjenu anestezije provodi se prijeoperacijska procjena svakog pacijenta.

    Pregled bolesnika prije operacije i anestezije, priprema i premedikacija segmenti su anesteziološkog postupka o kojem ovisi sigurnost i uspjeh istog.

    Svaki pacijent predviđen za elektivan operacijski zahvat mora biti pregledan najmanje 24 sata prije planirane operacije. Cilj pregleda bolesnika prije anestezije i operacije je prevenirati potencijalne rizike i postići veću efikasnost anestezije i operacije.

    Prijeoperacijska priprema bolesnika uključuje uzimanje anamneze, fizikalni pregled, pregled medicinske dokumentacije, određivanje eventualno dodatnih laboratorijskih nalaza ili dijagnostičkih postupaka, procjenu čimbenika rizika vezanih za bolesnika, informiranje bolesnika o planiranom anesteziološkom postupku, dobivanje bolesnikovog pristankate propisivanje premedikacije.

    Detaljno vođen razgovor i prikupljanje podataka od pacijenta ključno je za otkrivanje srčanih ili drugih bolesti koje bi svrstale pacijenta u skupinu visoko rizičnih za operativni zahvat.

    Precizno se dokumentira uzimanje trenutnih lijekova koji se koriste uključujući biljne i prehrambene dodatke. Za grubu procjenu kardiovaskularnog i respiracijskog sustava daje nam odgovor bolesnika o toleranciji napora prilikom obavljanja svakodnevnih i uobičajenih fizičkih aktivnosti.

    Nakon što je donešeno mišljenje o sposobnosti i rizicima anestezije, potrebno je ispuniti Obrazac suglasnosti.

    Pacijent mora biti na njemu razumljiv način upoznat sa svim postupcima vezanim za anesteziju i operaciju kao i rizicima, mogućim komplikacijama i eventualnoj transfuziji krvi. Za to daje pismeni pristanak na za to predviđenim obrascima.

    Pružajući odgovarajuću potporu pojedinim organskim sustavima moguća je bolja kontrola bolesnikovih vitalnih funkcija za vrijeme operativnog zahvata, brz oporavak od anestezije, poslijeoperativna kontrola boli i brži oporavak bolesnika.

    Naša Bolnica je opremljena najsuvremenijom opremom za izvođenje sigurne anestezije te praćenja postoperativnog oporavka nakon operacija. Zato nam se obratite s povjerenjem.

    Pošaljite poruku: