Anemija je stanje sa smanjenom koncentracijom hemoglobina u krvi

U početku anemija ne mora izazvati nikakve simptome, ali kako se stupanj anemije povećava, simptomi anemije bivaju sve izraženiji. Simptomi su kod svih vrsta anemija isti. Bolesnik može biti umoran, pospan tijekom dana, a istovremeno noću patiti od nesanice. Može se tužiti na teže podnošenje fizičkih napora i manjak koncentracije. Bljedilo kože ne mora biti izraženo kod osoba koje su na svom poslu ili pri aktivnostima u slobodno vrijeme izložene sunčevim zrakama kao što su fizički radnici, osobe koje se bave sportom na otvorenom i sl. Zato je za procjenu anemije puno važniji izgled vidljivih sluznica.

Imate neki od simptoma anemije? Dogovorite pregled u našoj hematološkoj ambulanti!

Brojni su uzroci anemija. Anemije mogu biti stečene ili prirođene.

Deficitarne anemije
One nastaju kod nedostatka nekih od bitnih građevnih čimbenika za normalno sazrijevanje stanica u koštanoj srži od kojih nastaju eritrociti. Tako nedostatak željeza, vitamina B12 ili folne kiseline može uzrokovati anemije koje nazivamo deficitarnima.

Najčešća anemija je anemija zbog nedostatka željeza ili sideropenična anemija. Česta je u žena generativne dobi zbog ginekoloških razloga, tj. obilnijih menstrualnih krvarenja. U žena u menopauzi i muškaraca nema fiziološkog razloga za takvu anemiju, pa je najčešći uzrok neki poremećaj ili bolest probavnog trakta – erozije, ulkus ili karcinom želuca, polipi, karcinom ili angiodisplazija crijeva, hemoroidi, ali isto tako i upalne bolesti crijeva.

U starijoj životnoj dobi javlja se anemija zbog nedostatka vitamina B12 i/ili folne kiseline. Svakoj osobi kod koje se sumnja na takvu anemiju, a koja se naziva megaloblastična anemija, potrebno je učiniti određeni niz pretraga da se taj nedostatak dokaže. Naime, postoje vrlo ozbiljne bolesti koštane srži koje imaju gotovo identične laboratorijske nalaze crvene krvne slike, a da se ne radi o nedostatku vitamina B12 i/ili folne kiseline i koje se, naravno, liječe sasvim drugačije.

Anemije nastaju i kada eritrociti propadaju prije nego što je završen njihov normalni „životni vijek“ (hemolitičke anemije) ili kad se krvarenjem gube iz organizma (posthemoragijske anemije), a koštana srž ih ne uspijeva u kratko vrijeme pojačanim radom nadoknaditi.

Krvne pretrage za dijagnosticiranje anemije
Krvne pretrage za dijagnosticiranje anemije

Osim toga, anemije mogu nastati i ako je znatno oštećena ili poremećena funkcija organa u kojem nastaju eritrociti ili crvene krvne stanice, a to je koštana srž. Koštana srž može biti poremećena zbog poremećaja funkcije matične stanice u koštanoj srži (hipoplazija ili aplazija koštane srži) ili je ona potisnuta zbog stanica koje se u njoj normalno ne nalaze (leukemijska ili limfomska infiltracija, metastaze karcinoma i dr.).

Ponekad anemija nastaje zbog kroničnih bolesti ili poremećaja u drugim organskim sustavima. Tako se tzv. anemija kronične bolesti dijagnosticira u bolesnika s reumatskim artritisom ili drugim kroničnim upalnim bolestima, a poseban oblik anemije su one koje se pojavljuju u bolesnika s kroničnim bubrežnim zatajenjem.

Prirođene anemije najčešće se otkrivaju u dječjoj ili adolescentnoj dobi. Nastaju zbog hipofunkcije koštane srži i često su dio složenih imunoloških poremećaja. Mogu nastati i zbog aberantnog hemoglobina ili poremećaja u formiranju normalne građe eritrocita.

Zaključno, simptomi anemija su isti, bez obzira na uzrok anemije. Međutim, za uspješno liječenje važno je dijagnosticirati uzrok anemije, ukloniti ga, ukoliko je to moguće, te lijekovima nadoknaditi nedostatak kako bi se dalje normalno stvarali novi eritrociti.

Javite se s povjerenjem u naš Centar za hematologiju i otklonite sve svoje sumnje i strahove!

Pošaljite poruku: