Uzroci i liječenje povećane slezene

Što je splenomegalija?
Splenomegalija je medicinski izraz za povećanje slezene, organa smještenog u trbušnoj šupljini ispod lijevog rebrenog luka. Slezena je ključni dio imunološkog sustava i važna je uloga u obrani organizma, pohrani leukocita i uklanjanju starih eritrocita. U zdravih odraslih osoba, slezena je veličine 12 x 7 x 2 cm i teži oko 120 grama te se obično ne može napipati. Ako se slezena napipa, potrebna je dodatna dijagnostika kako bi se utvrdio uzrok povećanja. Prije svega treba metodama oslikavanja (tzv. nativnom snimkom abdomena, metodom ultrazvučne pretrage - UZV, kompjuteriziranom tomografijom - CT) dokazati da je to što se opipalo doista slezena. Naime, pod lijevim rebrenim lukom mogu se opipati ciste i tumori okolnih organa (pseudocista gušterače, karcinom želuca ili povećani lijevi bubreg).
Kako prepoznati simptome povećane slezene?
Zanimljivo je da povećana slezena često ne uzrokuje simptome. Većinom osobe niti ne znaju da imaju povećanu slezenu jer su simptomi rijetki. Obično se otkrije slučajno, primjerice prilikom sistematskog pregleda ili ultrazvuka abdomena. Kada simptomi ipak postoje, mogu uključivati:
- osjećaj nelagode ili punoće u gornjem lijevom dijelu trbuha
- ranu sitost (osjećaj sitosti nakon malog obroka)
- bol u gornjem lijevom kvadrantu, ponekad sa širenjem prema lijevom ramenu
Kod nekih pacijenata, zbog pritiska na želudac, može doći do gubitka apetita i tjelesne mase, što u krajnjem slučaju može dovesti do ozbiljnog gubitka mišićne mase i masnog tkiva, što se naziva kaheksijom.
Slezena može biti blago, umjereno ili jako povećana. Blago ili umjereno uvećana slezena obično ne izaziva smetnje. Čak i jako povećana slezena (masivna splenomegalija) ne mora izazivati tegobe. Oni koji ih imaju, tuže se na osjećaj nelagode, punoće u gornjem dijelu trbuha lijevo, pritisak ili osjećaj rane sitosti i nemogućnost spavanja na boku. Kod infarkta, u slezeni se može javiti bol poput pleuritisa u gornjem lijevom kvadrantu sa širenjem u lijevo rame.
Pacijent može imati simptome bolesti u sklopu koje se javila i splenomegalija. Tako npr. pacijent može imati povišenu tjelesnu temperaturu, grlobolju i povećane limfne čvorove u tijeku infekciozne mononukleoze gdje je povećana i slezena, ali ti simptomi su simptomi infektivne bolesti, a ne povećane slezene. Ipak, povećanje slezene kod infektivnih uzroka može dovesti do osjećaja nelagode, nadutosti ili čak boli pod lijevim rebrenim lukom. To nastaje zbog rastezanja vezivne čahure u kojoj se nalazi slezena koja se relativno brzo povećava. S druge stane, kod hematoloških malignih bolesti u kliničkoj slici dominantni su fizikalni nalazi (bljedilo, hematomi, sklonost infekcijama) i laboratorijski nalazi (anemija, leukocitoza, trombocitopenija). Oni upućuju na hematološku bolest.
Razdor (ruptura) slezene nastaje rijetko. Spontana ruptura nastaje kod splenomegalije više uzroka, a traumatska ruptura djelovanjem tupe sile u prometnoj nesreći, sportu ili padu s visine.
Koji su uzroci povećane slezene?
Brojni su uzroci povećanja slezene. Ono nastaje kod infekcija, parazitarnih bolesti, bolesti jetre kao što je ciroza jetre, bolesti krvotvornog sustava te kod tromboze vene koja odvodi krv iz slezene. Slezena je dio krvotvornog sustava. Kod nekih krvnih bolesti povećana je i slezena. Tako je slezena povećana kod:
- kronične hemolize
- akutne ili kronične leukemije
- mijeloproliferativnih neoplazmi, u prvom redu kod osteomijeloskleroze
- limfoma, ne-Hodgkinovog limfoma i Hodgkinove bolesti
Neki drugi češći uzroci splenomegalije su:
- virusne infekcije, kao mononukleoza
- parazitoze, kao što je toksoplazmoza
- bakterijske infekcije, kao što je endokarditis (infekcija srčanih zalistaka)
- tumori
Drugi uzroci splenomegalije:
- upalne bolesti (sarkoidoza, lupus, reumatoidni artritis)
- trauma (ozljede nastale u kontaktnim sportovima)
- metastatski karcinom sa širenjem u slezenu
- cista
- veliki apsces
- metaboličke bolesti (Gauccherova bollest, amiloidoza)
- tromboza vene koja odvodi krv iz slezene
- zatajenje srca
- portalna hipertenzija

Prehrana i stil života
Kod osoba s povećanom slezenom, preporučuje se prehrana prilagođena osnovnoj bolesti. Ako je prisutna ciroza jetre, važno je prestati konzumirati i izbjegavati alkoholna pića te provoditi način prehrane koji se preporučuje bolesnicima s bolešću jetre, tzv. hepatoprotektivnu dijetu. Osobe koje osjećaju ranu sitost trebaju jesti češće, ali manje obroke kako bi osigurale dovoljan dnevni unos kalorija. U nekim slučajevima, preporučuje se visoko kalorična enteralna prehrana. Također, treba izbjegavati kontaktne sportove zbog rizika od rupture slezene.
Povećana slezena ponekad uzrokuje tegobe zbog kojih je indicirana splenektomija, što znači da se operativno ili laparoskopski ukloni iz organizma. Ponekad u saobraćajnoj nesreći dođe do napuknuća slezene zbog udarca prsnog koša u volan. Tada se pacijenta podvrgne hitnoj operaciji u kojoj se odstrani slezena. Pacijenti u kojih je operativno odstranjena slezena žive normalnim životom. Ipak, kod njih je sklonost infekcijama nešto veća nego kod drugih ljudi. Većinom osobe ni ne znaju da imaju povećanu slezenu jer su simptomi rijetki. Veća je učestalost infekcija tzv. inkapsuliranim bakterijama. Zbog toga se pacijenti trebaju cijepiti protiv pneumokoka pneumonije, hemofilusa influence i meningokoka. Cijepljenje treba obaviti dva do tri tjedna prije splenektomije, a ako je operacija bila hitna, bolesnika se cijepi nakon splenektomije.
Kako se liječi splenomegalija?
Kod splenomegalije je važno otkriti uzrok povećanja slezene. Liječi se osnovna bolest u sklopu koje se je pojavila splenomegalija. Ponekad je indicirano učiniti splenektomiju tj. odstraniti slezenu. To se može učiniti klasičnom operacijom ili laparoskopski.
Najvažnije je otkriti uzrok povećane slezene jer se njegovim dijagnosticiranjem i daljnjim liječenjem može smanjiti rizik od mogućih infekcija.
Za pregled ili više savjeta, javite se s povjerenjem u naš Centar za hematologiju i dogovorite termin!