Rak krvi obuhvaća skupinu zloćudnih hematoloških tumora koji većinom potječu iz koštane srži u kojoj se stvaraju krvne stanice.

Krv, tekućina koja cirkulira u našem organizmu predstavlja 7 % tjelesne mase, odrasla osoba od 70 kg ima volumen krvi 5 litara. Krv ima važnu funkciju: opskrbljuje organe kisikom, hranjivim tvarima, hormonima i antitijelima. Sastoji se od jednakih dijelova plazme i krvnih stanica (eritrocita, leukocita i trombocita). Eritrociti (crvene krvne stanice) su odgovorni za prijenos kisika u tkiva, leukociti (bijele krvne stanice) štite organizam od infekcija a trombociti (krvne pločice) stvaraju krvne ugruške i sprječavaju gubitak krvi.

Mjesec rujan je mjesec obilježavanja svjesnosti o raku krvi:

1. rujna – Svjetski dan borbe protiv kronične limfocitne leukemije

4. rujna – Svjetski dan leukemije

15. rujna – Svjetski dan svjesnosti o limfomima

21. rujna – Svjetski dan svjesnosti o mijeloproliferativnim neoplazmama

22. rujna – Svjetski dan kronične mijeloične leukemije

Tri su osnovna tipa raka krvi

Rak krvi obuhvaća skupinu zloćudnih hematoloških tumora koji većinom potječu iz koštane srži u kojoj se stvaraju krvne stanice a mogu biti zahvaćeni i limfni čvorovi.

Tri su osnovna tipa: leukemije, limfomi i mijelom. Rjeđi oblici zloćudnog tumora krvi i koštane srži su mijelodisplastični sindrom, mijeloproliferativne neoplazme, amiloidoza, Waldenströmova makroglobulinemija i aplastična anemija.

Leukemija je zloćudni tumor leukocita ili prethodnih razvojnih oblika tih stanica i sprječava leukocite u borbi protiv infekcija u tijelu. Leukemija može biti akutna ili kronična te zahvaća limfocite (limfocitna leukemija) ili druge vrste leukocita (mijeloidna leukemija). Najčešći je oblik raka krvi kod djece.

Limfomi su rak limfatičkog sustava, naročito limfnih čvorova koji su važan dio imunosnog sustava te zahvaća stanice limfocita. Dijele se na Hodgkinov limfom i ne-Hodgkinov limfom. To je najčešći rak krvi kod odraslih.

Mijelom je rak plazma stanica a to su limfociti koji stvaraju antitijela za zaštitu od infekcija.

Kako nastaju zloćudni tumori krvi?

Zloćudni tumori krvi uzrokovani su mutacijama genetičkog materijala unutar krvnih stanica. Takve abnormalne stanice rastu van kontrole i ometaju funkciju zdravih normalnih stanica. Dob, spol, etnička pripadnost, izloženost visokim dozama zračenja ili kemikalijama te neke vrste terapije mogu povećati rizik za nastanak raka krvi. Također, infekcije virusima (Epstein-Barr, HIV) su rizični čimbenici za razvoj leukemija i limfoma.

Uobičajeni znakovi zloćudnog krvnog tumora su povišena tjelesna temperatura, umor, slabost, gubitak apetita, mučnina, gubitak tjelesne mase, noćno znojenje, učestale infekcije, povećanje limfnih čvorova, jetre i slezene, otežano disanje.

Postavljanje dijagnoze i terapija

Postavljanje dijagnoze počinje fizičkim pregledom a nadopunjuje se različitim vrstama pretraga ovisno u vrsti zloćudnog krvnog tumora na koji se sumnja: biopsija koštane srži/limfnih čvorova, slikovne pretrage (kompjutorizirana tomografija - CT, magnetska rezonancija - MR, tomografija pozitronske emisije – PET, rendgen, ultrazvuk), laboratorijske pretrage krvi i mokraće (kompletna krvna slika te koncentracija različitih krvnih konstituenata koji daju informacije o stanju pacijenta).

Terapija ovisi o vrsti zloćudnog tumora krvi, njegovoj progresiji i proširenosti, dobi bolesnika te o drugim čimbenicima. Uobičajeni terapijski postupci su:

  • kemoterapija: lijekovi koji putem injekcije u venu ili tabletama uništavaju ili usporavaju stvaranje zloćudnih stanica
  • zračenje:  radijacijska terapija koja ubija stanice raka
  • transplantacija matičnih stanica (uključujući matične stanice pupkovine) kojom se zdrave matične stanice unose u organizam kako bi se omogućila proizvodnja zdravih stanica koštane srži
  • kirurški zahvati odstranjenja zahvaćenih limfnih čvorova
  • imunoterapija koja aktivira imunosni sustav da specifično uništi zloćudne stanice
  • ciljana terapija „pametnim“ lijekovima: prvi takav lijek, inhibitor tirozin kinaze,  počeo se koristiti prije 20-ak godina za liječenje kronične mijeloične leukemije (KML). Ova vrsta leukemije posljedica je izmjene genetičkog materijala između kromosoma 9 i 22 a novonastali kromosom koji je odgovoran za nastanak ove  bolesti je nazvan Philadelphia kromosom (prema mjestu otkrića). Datum obilježavanja KML-a je stoga izabran da bude 22. 9. upravo zbog činjenice da su kromosomi 9 i 22 uključeni u ovom poremećaju. Nekad smrtonosna zloćudna bolest uporabom ovog lijeka pretvorila se tako u kroničnu bolest s ciljem potpunog izlječenja za određeni broj bolesnika. Praćenju efikasnosti terapije pomoglo je i uvođenje molekularne metode kvantitativne polimerazne lančane reakcije - PCR (prvi referentni laboratorij na području Republike Hrvatske u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb). Također, za liječenje kronične limfocitne leukemije i akutne mijeloične leukemije razvijeni su „pametni“ lijekovi.

Prognoza bolesti ovisi o vrsti krvnog tumora te drugim čimbenicima. Petogodišnje preživljenje nakon dijagnoze za leukemije je 67 % a svakodnevnim napretkom medicine taj se postotak povećava.

Specijalna bolnica Sv. Katarina ističe koliko je važno obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o leukemijama i limfomima, jer edukacijom o znacima i simptomima bolesti, pravovremenim postavljanjem dijagnoze uz adekvatnu terapiju zajedno radimo na pomoći oboljelima da povećaju šansu za bolji ishod bolesti, odnosno izlječenje.

Javite nam se s povjerenjem i krenite pravovremeno liječiti Vaše stanje.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.