Bradiaritmija

Što je bradiaritmija?
Bradiaritmijom u širem smislu neki smatraju sve poremećaja ritma srca kod kojih je rad srca usporen te u pravilu i nepravilan. Međutim u užem smislu, kako je to i ispravno, bradiaritmija predstavlja usporen rad srca kod jedne određene aritmije koja se zove „fibrilacija atrija“.
Normalan otkucaj srca kod ljudi koji su u budnom stanju, ali u mirovanju je od 50 do 100 otkucaja u minuti. Bradiaritmijom se smatra stanje kada su otkucaji srca u minuti niži od 60 te je prisutna aritmija, odnosno stanje nepravilnih otkucaja srca.
Kao dvije glavne vrste bradikardnog poremećaja mogu se izdvojiti disfunkcija sinusnog čvora i atrioventrikularni (AV) blokovi.
Kada i zašto se bradiaritmija pojavljuje?
Bradiaritmija se pojavljuje zbog poremećaja u provodnom sustavu srca, a može osim nepoznatih razloga biti suuzrokovana lijekovima koji usporavaju rad srca, visokim tlakom, začepljenjem žila srca, „upalama“ srca itd.
Uz to, postoje i drugi uzroci pojave bradiaritmije, a to mogu biti proces oporavka srca od operacije, potencijalne infekcije i upale te apneja u snu.
Koji su simptomi bradiaritmije?
Neke bradiaritmije ne uzrokuju simptome. U tim situacijama možda neće zahtijevati liječenje. Bradikardija pak može biti znak dobrog kardiovaskularnog zdravlja. Na primjer, sportaš može imati vrlo dobro tonizirano srce koje kuca učinkovitije, a samim time i sporije.
U slučaju da bradiaritmija uzrokuje pokazuje simptome, osoba najčešće može uočiti simptome poput otežanog disanja, prisutnog umora, boli u prsima te vrtoglavice.
Dijagnoza bradiaritmije
Dijagnoza bradiaritmije zahtjeva praćenje, odnosno snimanje koje se obavlja EKG-om ili 24-satnim snimanjem EKG-a (tzv. Holterom).
Dijagnostika se uz EKG i 24-satni Holter EKG-a može iznimno postaviti snimanjem s implantabilnim srčanim snimačem (ILR) koji kontinuirano prati rad srca i šalje izvješća liječniku. Također, pacijent se može uputiti na laboratorijsku pretragu krvi kako bi se provjerile razine hormona štitnjače, kalija i ostalih elektrolita bitnih za funkcioniranje i normalan rad srca.
Liječenje bradiaritmije
Liječenje ovisi o tome imaju li pacijenti tegobe ili ne. Sastoji se prvenstveno u ukidanju (pod kontrolom liječnika) lijekova koji izazivaju usporenje rada srca, lijekovima za razrjeđivanje krvi (što ovisi o općenitim čimbenicima rizika) te u konačnici (ako su pauze u EKG-u dovoljno velike i praćene simptomima) ugradnjom stimulatora rada srca, tj. pacemakera.
Također, neophodno je slijediti zdrave životne navike koje uvelike utječu na rad srca. Unošenjem pozitivnih promjena u život u određenim slučajevima može se usporiti napredovanje bradiaritmije ili smanjiti intenzitet simptoma koji se javljaju.
Promjene koje bi svakako osoba s dijagnosticiranom bradiaritmijom trebala provesti su prestanak pušenja cigareta, reguliranje tjelesne težine te ovisno o vrsti bradiaritmije i aktivno vježbanje (anaerobne vježbe).
Može li se bradiaritmija prevenirati?
Bradiaritmija se može u pravilu tek indirektno prevenirati, odnosno izbjegavanjem lijekova koji usporavaju rad srca, liječenjem visokog tlaka, uzimanjem lijekova protiv začepljenja žila (tzv. statina), pri čemu najčešće te mjere rezultate pokazuju na dugi rok.
Od iznimne su važnosti redoviti odlasci na liječnički pregled kako bi se pratilo zdravstveno stanje ali i reagiralo pravovremeno u slučaju da postoji problem. Ukoliko ste uočili promjene u radu srca, reagirajte pravovremeno i dogovorite pregled kardiologa.