Najbolji način djelovanja protiv kardiovaskularnih bolesti je prevencija.

Bolesti srca i krvnih žila / kardiovaskularne bolesti / (KVB) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45% svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina srčano žilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, čak do 80% prijevremenih smrti. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti.

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire skoro svaki drugi stanovnik naše zemlje. U 2012. godini umrlo je 24 988 osoba od KVB, a od toga 14 133 žena i 10 855 muškarca. One su uzrok smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca, a udio u ukupnoj smrtnosti iznosi 48,3%.

Koji su čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti?

Mnogo je čimbenika rizika povezanih s koronarnom bolesti srca i moždanim udarom. Neki od tih čimbenika kao što je obiteljska anamneza, ne mogu se promijeniti, dok na ostale kao što je povišen krvni tlak, možemo utjecati liječničkom intervencijom i promjenom stila života.

Ako imate neki od rizičnih čimbenika, to ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ako ne poduzmete potrebne mjere za mijenjanje svojih rizičnih čimbenika i ne radite na tome da spriječite da ugroze zdravlje Vašeg srca.

Promjenjivi čimbenici rizika:

  • Tjelesna neaktivnost
  • Upotreba duhanskih proizvoda
  • Nezdrava prehrana
  • Visoka razina kolesterola u krvi
  • Povišen krvni tlak / hipertenzija
  • Prekomjerna tjelesna težina i pretilost

Nepromjenjivi čimbenici rizika:

  • Obiteljska anamneza
  • Dijabetes

Ostali učestali nepromjenjivi čimbenici rizika uključuju:

  • Dob: Rizik od moždanog udara povećava se svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina.
  • Spol: muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi s predmenopauzalnim ženama. Međutim, jednom kad uđu u menopauzu, rizik je kod žena sličan riziku kod muškaraca. Rizik moždanog udara sličan je kod muškaraca i žena.
  • Socioekonomski status: (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara neovisno o tome gdje živite. Kroničan stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija također povećavaju rizik

Što možete učiniti da smanjite rizik od kardiovaskularnih bolesti?

Najbolji način djelovanja protiv kardiovaskularnih bolesti je prevencija. Prestanak pušenja, redukcija tjelesne težine, redukcija masti životinjskog porijekla u prehrani, tjelovježba, izbjegavanje stresa, zdrav san, redukcija kolesterola u krvi, smanjenje soli u prehrani, te mnogi drugi načini preventivnog djelovanja. Primjerice, prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila. Rizik od bolesti srca smanjuje se čak za 50%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze odnosno koronarne bolesti. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povišenje krvnog tlaka, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih žila. Brojni sastojci duhanskog dima oštećuju stjenke krvnih žila.. Nadalje, šećerna bolest također predstavlja visoki rizični čimbenik za razvoj ateroskleroze. U kombinaciji s ostalim čimbenicima, rizik pojave ateroskleroze postaje višestruk. Koronarna bolest je glavni uzrok pobola i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Oko 80% dijabetičara umire od aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Koronarna je bolest 2-3 puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2 ( u odnosu na ostalu populaciju). Najviše izgleda da obole od šećerne bolesti, osim nasljedne predispozicije, imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, nepravilnom i neredovitom prehranom, tjelesno neaktivne osobe te osobe izložene stresu. Suvremeni način života i nedostatak zdravstvene edukacije dovele su do toga da danas od dijabetesa obolijevaju i mlađe osobe. Prerana ateroskleroza kod osoba oboljelih od dijabetesa osim koronarne bolesti, može dovesti do moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli, dijabetičkog stopala. Tim je bolesnicima znatno skraćen životni vijek i umanjena je kvaliteta života. Recentna stručna i znanstvena literatura upućuje na to da pretila djeca imaju povećani rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Dokazano je da su djeca iz obitelji s pozitivnom anamnezom za kardiovaskularne bolesti teža od one djece iz obitelji bez takvog anamnestičkog podatka.

Javite nam se s povjerenjem i dogovorite termin pregleda u našem Centru za kardiologiju.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.