Žene koje su u mlađim godinama imale neredovite i duže menstruacijske cikluse imaju veći rizik za preranu smrt.

Žene koje su u mlađim godinama imale neredovite i duže menstruacijske cikluse imaju veći rizik za preranu smrt. Nešto jače je to još izraženo kod žena koje puše.

Velika prospektivna kohortna studija nedavno objavljena u British Medical Journal Open (skr. BMJ Open, sa čimbenikom odjeka 2,496), a u kojoj su kolege pratile 79 505 žena u periodu od 1993.-2017.g. (24 godine) pokazala je neke zanimljive rezultate.

Prerana smrt je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije smrt prije 70-e godine života. U 2016.g. je globalno čak 56,9 miliona ili 52,4% ljudi prerano umrlo. Nezarazne bolesti kao što su rak i kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti u 57% ovih prerano umrlih u istoj godini. Ujedinjeni narodi su zbog tako velikih postotaka preranih smrti kao jedan od glavnih ciljeva u svom programu do 2030.g. uvrstili upravo cilj da se ovi brojevi smanje bar za jednu trećinu.

Redoviti menstruacijski ciklusi (javljaju se u intervalima od 21-35 dana svaki mjesec i traju od 4-7 dana) odražavaju normalno funkcioniranje osovine hipotalamus-hipofiza-jajnici i tako posredno govore o ženskom zdravlju općenito. Neredoviti ciklusi s druge strane, zasad još nedovoljno u potpunosti poznatim mehanizmima, rezultat su hormonske neravnoteže u organizmu koja dovodi do metaboličkih poremećaja kao npr. inzulinske rezistencije, hiperinzulinemije, šećerne bolesti, dislipidemije, metaboličkog sindroma te posljedično kardiovaskularnih bolesti, mentalnih poremećaja i malignih bolesti.

U navedenoj dugogodišnjoj studiji su se uz detalje o menstruacijskom ciklusu, redovito pratili dob, paritet (broj djece, tj. trudnoća), dob menopauze, indeks tjelesne mase, obiteljska anamneza, pušenje, konzumacija alkohola, prehrambene navike, fizička aktivnost, ev. prisutni fobično anksiozni , neurotski i depresivni psihički poremećaji. Iz studije su isključene žene koje su već od ranije imale komorbiditete (pridružene bolesti) kao što su šećerna bolest, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, ginekološki problemi kao npr. policistični jajnici (za koje se već zna da su povezani sa neredovitim menstruacijskim ciklusima i metaboličkim sindromom), endometrioza, miomi, amenoreje, i dr.

Nakon detaljnih statističkih analiza, neredoviti i produženi menstruacijski ciklusi u mladosti su bili jedini nađeni čimbenik ili uzrok prerane smrti kod žena uključenih u studiju.  Također se pokazalo da je, iako su dva vodeća uzroka smrti u svijetu inače kardiovaskularne bolesti i rak, u ovoj studiji nešto veća bila povezanost neredovith i produženih ciklusa sa kardiovaskularnim nego sa malignim uzrocima smrti. Potrebna su svakako dodatna istraživanja kako bi se detaljno razjasnila povezanost dobivenog rezultata uz naglasak da naravno neće sve žene koje imaju regularne cikluse doživjeti duboku starost. 

Autori na kraju rada naglašavaju da bi se detaljni podatci o menstruacijskim ciklusima trebali uključiti kao dodatna informacija u procjeni ženskog zdravlja ne samo u ginekološkim anamnezama nego općenito i da im se mora obratiti veća pozornost. A preporučuju da se žene koje imaju neredovite i produžene cikluse jave svakako svojim ginekolozima kako bi se pokušao naći ev. uzrok i terapija navedenih probema te tako utjecalo ne samo na kvalitetu nego i na dužinu, tj. “kvantitetu” života.

Izvor: BMJ 2020 Sep 30;371:m3464. doi: 10.1136/bmj.m3464.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.