(Osteo)sarkopenija kao tiha prijetnja kvaliteti života
Osteoporoza je kronična bolest kostiju obilježena smanjenom gustoćom i narušenom mikroarhitekturom kosti, što dovodi do povećanog rizika od prijeloma, najčešće kralježaka, kuka ili kostiju zapešća.
Sarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase, snage i funkcije, najčešće povezan sa starenjem, ali ne isključivo te se može javiti i kod mlađih osoba u određenim stanjima.
Što je osteosarkopenija?
U literaturi se sve češće spominje pojam osteosarkopenija, iako se još uvijek vode rasprave hoće li biti prihvaćen kao zaseban klinički entitet. Bez obzira na nomenklaturu, životni vijek se produžava i populacija stari, a kosti i mišići su izuzetno važni i povezani.
U starijoj dobi upravo problemi koštano-mišićnog sustava stvaraju velike probleme i značajno narušavaju kvalitetu života.
Razlozi (osteo)sarkopenije su brojni, a mogu uključivati starenje, hormonske promjene, naročito kod žena (pad estrogena, pad testosterona, pad GH/IGF-1), kronične bolesti i upale, nedostatak vitamina D, nepravilnu prehrana s posebice niskim udjelom proteina, fizičku neaktivnost, pušenje i alkohol.
Koje su posljedice (osteo)sarkopenije ?
U (osteo)sarkopeniji značajno raste rizik od padova i prijeloma, a oporavak nakon prijeloma je lošiji, funkcionalna sposobnost brže propada, javljaju se kronični bolovi, otežano gibanje i slično.
Iako stanje dugo može biti i asimptomatsko pa se dogodi iznenadni prijelom, nakon čega se tek dijagnosticira npr. osteoporoza. Zbog toga bi bilo dobro dijagnozu postaviti na vrijeme jer koliko danas uložimo u zdravlje, toliko će nam u budućnosti život biti ugodniji i lakši.
Kako se dijagnosticira i liječi?
U dijagnostici (osteo)sarkopenije se preporučuje denzitometrija ili DXA (engl. Dual-energy X-ray Absorptiometry) za mjerenje gustoće kostiju, ali i mišića te infiltracije masnoćom, magnetska rezonanca ili CT, UZV, funkcionalni testovi za mišićnu snagu, stisak šake (handgrip), ustajanje sa stolca, laboratorijski testovi kao npr. 25(OH) vitamin D, Ca, P, ALP, TSH, PTH (po indikaciji), itd.
Liječenje (osteo)sarkopenije mora biti individualno i multidisciplinarno. Preporučuje se vježbanje s posebnim naglaskom na treninge snage minimalno tri puta tjedno i s progresivnim pojačavanjem, prehrana, fizikalna terapija prema potrebi, prevencija padova, korigiranje npr. vitamina D (800–2000 IU/dan), kalcija (1000–1200 mg/dan) i/ili drugih mikro i makronutrijenata. Kod žena treba razmisliti o hormonskom nadomjesnom liječenju (HNL) u dogovoru s ginekologom i drugim farmakoterapijskim opcijama te ostalome, ovisno o individualnoj procjeni tima liječnika.
Prevencija (osteo)sarkopenije ne počinje u starosti?
S godinama kosti postaju krhke, mišići slabiji i ono što smo nekad radili bez razmišljanja, poput ustajanja, nošenja stvari, hodanja, penjanja po stepenicama i sl., odjednom traži više napora.
Prevencija (osteo)sarkopenije ne počinje u starosti, već danas, s malim odlukama koje možda izgledaju nevažno (prehrana i tjelovježba), ali dugoročno čine veliku razliku. Također su važni redoviti pregledi jer briga o tijelu nije luksuz, nego način da ostanemo neovisni, stabilni i sigurni u vlastitom koraku, zdravlju i životu, koliko god to dugo budemo mogli.