Što je sindrom slomljenog srca i koji su simptomi?
Sindrom slomljenog srca privremena je zdravstvena smetnja koja liječnicima izgleda kao infarkt miokarda, a i pacijent je tako osjeća. Ovaj je sindrom prvobitno opisan u japanskoj medicinskoj literaturi devedesetih, te dobio naziv Takotsubo, po keramičkoj posudi u koju se love hobotnice, a po istovjetnom obliku srce nalikuje u navedenom sindromu. Drugi naziv za to je kardiomiopatija izazvana stresom. Simptomi stresne kardiomiopatije gotovo su istovjetni srčanom udaru - nagla bol u prsima i zadihanost ali su okolnosti i procesi koji ih uzrokuju različiti.
Što ga uzrokuje i kako se može prevenirati?
Uzrokuje ga teški emocionalni stres, koji nije ograničen samo na ljubavna previranja. Od stresne kardiomiopatije može oboljeti udovica, roditelj čije je dijete pretrpjelo nesreću i tkogod je pogođen promjenom koja zahtijeva značajnu i brzu emocionalnu prilagodbu. Zato neki udovci umiru nekoliko sati ili dana nakon bračnog druga. Naučite mozak kako da bude sretan
Pozitivna razmišljanja pomažu našem mozgu (pa tako i nama) da postigne punu funkcionalnost. Iako se možda čini nemoguće, može ga se istrenirati da bude pozitivan. Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčanih stanica, poboljšava kognitivne sposobnosti... Nekad jednostavno treba napustiti zonu komfora.
Osim prevelike tuge, može ga uzrokovati i prevelika sreća, što bi u tom slučaju bila „prevelika“ sreća?
Prošle je godine američki časopis Circulation (Krvotok) naveo da i snažna pozitivna iskustva mogu uzrokovati jednake tegobe, koje bismo mogli nazvati sindrom sretnog srca. Uzrok može biti dobitak na lutriji, buđenje djeteta iz kome, iznenadan povratak živog i zdravog sina iz rata, pobjeda voljenog kluba u zadnjoj minuti finala... Štogod bio vanjski okidač, stresna kardiomiopatija nastupa kad akutan stres i prateći hormoni uzdrmaju srčanu funkciju.
Kad treba posjetiti liječnika?
Uvijek kada imate simptom i neuobičajenu reakciju na neki događaj u Vašoj bližoj okolini, treba se javiti liječniku, koji će zahvaljujući znanju i stručnosti, te paleti pretraga moći točno procijeniti kako treba dalje postupiti, te zahtijeva li Vaše stanje i bolničko zbrinjavanje.
Ako se ne liječi, do kojih bolesti i stanja može dovesti?
Stresna se kardiomiopatija liječi standardnim medikamentima koji liječe srčani zastoj i pospješuju srčane kontrakcije. Vrsta propisanih lijekova su ACE inhibitori, koji poboljšavaju krvotok i smanjuju srčano opterećenje, beta blokatori za usporavanje rada srca i sniženje krvnog tlaka te diuretici za sprečavanje nakupljanja tekućine u tijelu. Ako srce i krvne žile nisu imali prethodnih oštećenja, oboljeli od stresne kardiomiopatije u pravilu se oporavlja za nekoliko tjedana.
Koje skupine su najčešće vezane uz sindrom slomljenog srca?
Prema izvorima s Harvardskog sveučilišta, preko 90 posto slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene između 58 i 75 godina. Starije su žene najranjivije zbog pada estrogena nakon menopauze. Od svih žena koje imaju simptome srčanog udara pet ih posto ima stresnu kardiomiopatiju. Jedna petina žrtava stresne kardiomiopatije doživi srčani zastoj. Medicina vjeruje da je sindrom slomljenog srca uzrokovan adrenalinom ili srodnim hormonima, ali u igri su možda i druge kemijske tvari.
Koje su statistike u Hrvatskoj vezane uz sindrom slomljenog srca?
Ne postoje objedinjeni podaci o sindromu slomljenog srca na nivou Hrvatske, no približan dojam i zrcalnu situaciju možda bismo mogli prenijeti na temelju podataka objavljenih u KBC Rijeka gdje je retrospektivno praćeno 20 bolesnica s Takotsubo kardiomiopatijom u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Medijan dobi bio je 62 (raspon 46-92) godine. Prosječna duljina boravka 4-5 dana. Najčešći emocionalni okidači bili su: panični događaj (30%), smrtni slučaj (15%), ljutnja/svađa (10%) i interpersonalni konflikt (5%). Tjelesni okidači bili su perioperativno uznemirenje (10%) i maligna bolest (5%).
Može li ga se usporediti s predinfarktnim stanjem i može li uzrokovati srčani udar?
Kod tipičnog infarkta srce ne dobiva dovoljno kisika i krvi zbog začepljenosti arterija pa ne može djelotvorno pumpati.Kod stresne kardiomiopatije srce također loše pumpa, ali su arterije zdrave i prohodne (osim u rijetkom slučaju da pacijent koji je pretrpio jak stres ima i aterosklerozu), tako da se ne radi o srčanom infarktu , nego o sindromu „sličnom srčanom infarktu“.
Obratite nam se s povjerenjem, čekamo Vas u našem Centru za kardiologiju.