Svrha ovog bloga je približiti čitateljima odnos glikoziliranog hemoglobina i ishoda operacija kralježnice kako bi se smanjio loš ishod zahvata.

Sjedilački način života te prehrana bogata ugljikohidratima, definitivno je jedna od pošasti modernog društava. Uzlazni trendovi novodijagnosticiranih degenerativnih oboljenja lokomotornog sustava i metaboličkih sindrom, vrlo vjerojatno su direktna posljedica životnog stila.

Utjecaj prehrane i sjedilačkog života na zdravlje

Taj stil života obilježen je slabijim kretanjem što u kombinaciji s visokokaloričnom prehranom značajno opterećuje naš metabolizam, ali i lokomotorni sustav. Jedna od posljedica prekomjerne tjelesne težine je razvoj metaboličkog sindroma, odnosno inzulinske rezistencije, koja s vremenom vodi u dijabetes tip 2. Rezultat smanjenog kretanja i prekomjerne tjelesne težine na razini lokomotornog sustava dovodi do prekomjernog biomehaničkog naprezanja. Prekomjerna biomehanička naprezanja i poremećeni odnosi odmora i kretanja dovode do ubrzanog starenja lokomotornog sustava, odnosno razvoja artroza i spondiloza, tj. stenoze spinalnog kanala, koja utječe na fiziološko funkcioniranje središnjeg živčanog sustava. Opisani ciklus je začarani krug gdje je na kraju svakog pojedinog ciklusa pojedinac sve više onesposobljen.

Dijabetes i kirurški zahvati na kralježnici

Kako se dalo naslutiti, operacije kralježnice su sve potrebnije i sve izvođenije, a velik broj bolesnika kojima su neophodne ima poremećen metabolizam glukoze. Danas znamo da je dijabetes faktor rizika za razvoj komplikacija kod velikog broja kirurških zahvata, a prema nekim autorima čak četvrtina bolesnika koji imaju potrebu za kirurškom intervencijom na kralježnici ima neki oblik dijabetesa. Faktori koji jasno pridonose lošijem ishodu su povezani s produženim bolovanjem, slabijim zarastanjem kirurških rana, upalnim komplikacijama pa i s raznim neželjenim kardiovaskularnim događajima  kao što su plućna embolija, moždani udar i infarkt miokarda te na posljetku i smrt.

Važna razlika između mjerenja glikoziliranog hemoglobina i mjerenja koncentracije šećera u krvi

Kratkotrajna perioperativna kontrola glikemije jasno je povezana s lošijim kirurškim ishodom u bolesnika s dijabetesom. Glikozilirani hemoglobin (HbA1C)  koristi se kao mjera za kontrolu dijabetesa, a dobro korelira s kolebanjem koncentracije glukoze u krvi više mjeseci unazad, te je adekvatna kontrola HbA1c povezana s manjom stopom komplikacija. Američko dijabetičko udruženje preporučuje ciljnu vrijednost glikoziliranog hemoglobina <7% kod svih dijabetičara, a preporučuje se izbjegavati izvođenje elektivnih kirurških zahvata kod bolesnika s vrijednostima HbA1c višim od 7%. Ove tvrdnje su postavljene samo na razini preporuke i nisu dio standardne skrbi za bolesnike zato što nije sasvim jasno definirana ciljna vrijednost HbA1c, a posebice za ne-dijabetičare ili za bolesnike s intolerancijom glukoze. Iz navedenog se  može razlučiti da postoji razlika između mjerenja koncentracije šećera u krvi i glikoziliranog hemoglobina. Koncentracija šećera u krvi fiziološki varira tijekom dana, a naročito nakon unošenja namirnica različitih glikemijskih indeksa. Razina glukoze u krvi daje uvid u trenutni metabolizam glukoze, te je vrlo pogodna za dnevnu regulaciju šećera u krvi. Glikolizirani hemoglobin nastaje spajanjem hemoglobina s molekulom šećera, te dobro odražava relativnu koncentraciju šećera u krvi kroz period od dva do tri mjeseca. Viša koncentracija glikoliziranog hemoglobina je posljedica slabije kontrole šećera u krvi kroz duži period ,  te vrlo dobro korelira s razvojem komplikacija šećerne bolesti. Američka udruga oboljelih od šećerne bolesti navodi vrijednost HbA1c višu od 6.5% indikativnom za šećernu bolest, a vrijednosti između 5,7% i 6,4% indikativnu za predijabetes.

Preporučena vrijednost glikoziliranog hemoglobina prije zahvata na kralježnici

Jasno je dokazano da je vrijednost glikoziliranog hemoglobina HbA1c iznad 8% povezana s infekcijom kirurške rane te lošije prijavljenog ishoda nakon zahvata. Na temelju navedenog, svakako se može preporučiti bolja kontrola glikemije kod bolesnika s udjelom HbA1c iznad 8% jer je jasna direktna veza lošijeg ishoda nakon operacije kralježnice i vrijednosti HbA1c višeg od 8%. Nije sasvim jasna ciljna donja vrijednost HbA1c  koja se može povezati s boljim ishodima nakon operacije kralješnice.

Istraživanja pokazuju da su vrijednosti HbA1c iznad 6.1 % povezane s manjom vjerojatnosti postizanja boljeg kirurškog ishoda, a vrijednosti iznad 6.8 % povezane su sa značajnijom vjerojatnosti za reoperaciju kod bolesnika kojima se planira prednja operacija vratne kralješnice. Kod bolesnika kojima je napravljena stražnja operacija na vratnoj kralješnici vrijednosti iznad 6,8 % su povezane su sa smanjenom vjerojatnosti postizanja boljeg kirurškog ishoda, a vrijednosti iznad 7.6 % su povezane s povećanom stopom ponovne hospitalizacije. Kod bolesnika koji su podvrgnuti dekompresiji živaca na lumbalnoj kralješnici pokazalo se da su razine više od 7,5 % povezane sa slabijim kliničkim oporavkom uz povećanu vjerojatnost razvoja drugih komplikacija vezanih uz kirurški zahvat.

Zaključak

Kao zaključak ovoga kratkog podsjetnika na opasnosti koje vrebaju iz kuta nekontrolirane glikemije i kirurškog liječenja bolesti kralješnice vidljivo je da postoji jasna, znanstvena, metodom dokazana veza između lošijeg ishoda i nekontroliranog dijabetesa. Veliki udio bolesnika koji su podvrgnuti kirurškom liječenju degenerativnih promjena na kralježnici su starije životne dobi, stoga je utjecaj dijabetesa na kirurške ishode od velikog interesa.

Za dugoročno kvalitetnu kontrolu glikemije vrlo je važna što bolja kontrola HbA1C, a čak i relativno male razlike od 1 do 2% mogu dovesti do značajne razlike u ishodu liječenja, dugoročno, ali i kratkoročno. Međutim, ne postoje jasni i direktni dokazi koji potvrđuju da je dijabetes neovisni čimbenik rizika za postoperativnu smrtnost. Komorbiditeti, uključujući kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, bolesti mokraćnog sustava i bolesti živčanog sustava, mogu dodatno utjecati na ishode kod pacijenata nakon operacija kralježnice.

Savjet za kraj

Svakako se preporuča onim pojedincima koji imaju dijagnosticiran dijabetes, a planiraju se podvrgnuti elektivnoj operaciji kralješnice, održavanje HbA1c ispod 7%, dok onima koji imaju vrijednosti više od 7% preporučuje se odgoditi zahvat dok se ne postigne glikemija s udjelom HbA1C ispod 7%.

U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina vodimo personaliziranu brigu o svakom pacijentu te nam je briga o njihovom zdravlju na prvom mjestu. Javite nam se s povjerenjem.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.