4 čimbenika koji mogu pomoći u prevenciji srčanih bolesti
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine. Ali važna informacija je da se mogu i spriječiti.
Potrebno je puno rada na tome i odricanja, ali potpuno je moguće.
ŠTO JE ZAPRAVO BOLEST SRCA?
Pojam "bolest srca" obuhvaća mnoga stanja koja utječu na srce. Najčešće se odnosi na aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest. U navedenom stanju postoje nakupine plaka u:
Koronarnim arterijama koje krvlju opskrbljuju srce
Perifernim arterijama koje dovode krv u udove i mozak
Ova nakupina može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Ali postoje koraci koji se mogu poduzeti kako bi se to spriječilo, dok se ostale kardiovaskularne bolesti, poput aritmije i problema sa srčanim ventilima ili zatajenja srca - možda neće moći spriječiti.
ČIMBENICI RIZIKA OD BOLESTI SRCA
Smanjivanje rizika od srčanih bolesti prvi je korak. Ovi čimbenici bolesti srca uključuju:
- Pretilost: Indeks tjelesne mase (BMI) iznad 30 dovodi vas u rizik od razvoja srčanih bolesti. Bitna je i raspodjela tjelesne masti. Ta središnja masnoća, poznata i kao rezervna guma, povećava rizik. Masne stanice mogu dovesti do budućih kardiovaskularnih bolesti i problema poput visokog krvnog tlaka i šećera u krvi.
- Visok kolesterol i povišen krvni tlak: Previše LDL (lipoproteina lipoproteina) niske gustoće može uzrokovati nakupljanje naslaga u arterijama, sprječavajući protok krvi u srce ili mozak. Hipertenzija (visoki krvni tlak) također povećava rizik od srčanih bolesti. Zove se ‘tihi ubojica’ jer mnogi ljudi ne znaju da ga imaju.
- Dijabetes: Dijabetes treba dobro držati pod kontrolom, jer to pomaže u sprečavanju nakupljanja plaka i ateroskleroze (kada plak začepi arterije). Nakupljanje plaka ograničava protok krvi u srcu i drugim organima, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
- Konzumacija alkohola: Konzumiranje velike količine alkohola povećava rizik od srčanih bolesti. Ako popijete tri ili više pića u jednoj seansi, vaš će krvni tlak biti viši sljedeći dan. Dakle, najbolje je da žene ne piju više od jednog pića dnevno, a muškarci da se drže najviše dva pića dnevno.
Srčane bolesti mogu nastati ukoliko pojedinac nasljedi određene patogene genske varijante koje su povezane s bolešću. Nasljedne bolesti srca se dijagnosticiraju u ranijoj dobi i mogu zahvatiti više članova u jednoj obitelji. Više saznajte na LINKU.
KAKO SPRIJEČITI BOLESTI SRCA
Kako bi pomogli u prevenciji bolesti srca preporučujemo njegovanje navika zdravih za srce u ova četiri područja:
1. Prehrana:
Mediteranska prehrana i dalje je crème de la crème zdravlja srca. Podrazumijeva konzumiranje hrane koja se tradicionalno konzumira u zemljama koje graniče sa Sredozemnim morem. To se odnosi na prehranu s puno:
- Voća
- Povrća
- Cjelovitih žitarica
- Zdravih masti, npr. maslinovog ulja
Studija New England Journal of Medicine iz 2018. pokazala je da ovaj način prehrane dovodi do poboljšanja kolesterola i krvnog tlaka. Također smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara.
Druge dijete, kao što je prehrana na biljnoj osnovi, mogu također smanjiti rizik. No, manje je podataka koji sugeriraju da su korisne u smanjenju rizika od moždanog i srčanog udara. Prehrana zdrava za srce također mora biti održiva. Razmišljajte više od 30 godina u budućnost, jer ne pomaže ići na restriktivnu dijetu, a onda se dvije godine kasnije vratiti na konzumiranje nezdrave hrane.
Jeste li znali da prehranom možete doći do boljeg raspoloženja? Više saznajte na na LINKU.
2. Tjelesna aktivnost:
Srce je mišić kojem je potrebna vježba. Dobivanje otkucaja srca u aerobnoj zoni treninga održava onu pumpu srca ili sistolnu funkciju. Ali što je još važnije, redovita tjelesna aktivnost može dovesti do nižeg krvnog tlaka i stabilnosti težine.
Preporučuje se najmanje 150 minuta vježbanja umjerenim intenzitetom svaki tjedan. Umjereni intenzitet znači da možete razgovarati dok ste u akciji - tako da se također računa i brza šetnja ili lagano trčanje.
A kad jednom aerobnu tjelesnu aktivnost pretvorite u naviku, počnite dodavati neke treninge otpora pomoću laganih utega ili traka. Čak dva do pet puta tjelesne aktivnosti tjedno može pomoći u sprječavanju bolesti srca.
Ne očajavajte ako vas naporan radni dan spriječava da postignete svoje kondicijske ciljeve. Istraživanja sugeriraju da se više radi o količini nego o vremenskom okviru. Takozvani vikend rekreativci imaju sličnu kardiovaskularnu korist kao i osobe koje vježbaju pet puta tjedno.
Zanimljiva je činjenica da je uz hodanje moguće povećati očekivani životni vijek. Više informacija saznajte na LINKU.
3. Pušenje:
Pušenje je glavni uzrok ateroskleroze. Što duže pušite, to je veći rizik od srčanog udara. Ali nikad nije kasno za prestanak. Imajte na umu da prednosti prestanka pušenja možete osjetiti već u roku od nekoliko mjeseci.
Liječnik vam može pomoći da odlučite koji način odvikavanja od pušenja će vam najviše odgovarati. Prestanak ili izbjegavanje pušenja apsolutno je neophodan da biste zaštitili svoje srce.
4. Lijekovi:
Na rizik od srčanih bolesti ne utječu samo čimbenici životnog stila. Genetika također može prevagnuti u vašu korist (ili izvan nje). Na primjer, ako prilagodite način života i postanete aktivni i strogi prema onome što jedete, loš kolesterol možete smanjiti za oko 25% do 30%. Ali ostalo je genetski vođeno. I ne možemo preokrenuti čimbenike rizika poput genetike, obiteljske povijesti i starenja. U određenom trenutku možda ćete trebati uzimati lijekove za sprječavanje bolesti srca. No važno je pritom uzimati pravu terapiju u pravo vrijeme.
Kako biste ostali u vrhu faze čimbenika srčanih bolesti koje ne možete promijeniti, redovito razgovarajte sa svojim liječnikom. Možda će vam koristiti i lijekovi za snižavanje kolesterola zvani statini, koji mogu smanjiti rizik od moždanog i srčanog udara.
Također je važno razumjeti brojke krvnog tlaka i kolesterola jer pomažu vašem liječniku u donošenju utemeljenih odluka o najboljim sljedećim koracima u prevenciji bolesti srca.
Imate pitanje ili trebate savjet? Dogovorite svoj termin pregleda odmah!