Hranom do boljeg raspoloženja

Prehrana i život su međusobno povezani i ne mogu se odvojiti. Kad govorimo o prehrani, uvijek se volimo pozvati na Hipokrata jer je on prvi koji je sugerirao da hrana ima ljekovita svojstva. Prva pisana zapažanja o utjecaju hrane na raspoloženje su još iz srednjeg vijeka. Unazad osamdesetak godina imamo čvrste dokaze da određena hrana barem kratkoročno može utjecati na naše emocije, dok nepravilna prehrana može povećati rizik za psihijatrijske i neurološke bolesti, kao što su depresija i demencija i sl.
Pravilna prehrana može zaista imati zaštitnu ulogu. Hraniti se zdravo ne znači samo kupovati hranu u trgovinama zdrave hrane i ne zasniva se na rijetkim i posebnim namirnicama, već na raznovrsnom unosu i povoljnom odnosu svih namirnica koje inače jedemo. Nasuprot tome, nepravilna prehrana ima dalekosežne posljedice, jer se negativno odražava na čitavo potomstvo.
Svima nam je poznato da je vitamin B6 važan za dobro zdravlje. Umanjuje nepoželjne promjene raspoloženja poput depresije. Najbolji izvori ovog vitamina su: sjemenke suncokreta, pistacio, tuna, piletina, puretina, nemasna svinjetina, govedina, suhe šljive, banana, avokado, špinat. Još je jedan vitamin iz ove skupine koji se povezuje s depresivnim raspoloženjem, a to je folna kiselina, iako je manjak folne kiseline vrlo rijedak u općoj populaciji. Hrana bogata folnom kiselinom je tamno zeleno lisnato povrće, perad, naranče i grejp, orašasti plodovi, kruh od cjelovitog brašna i sl.
Kada govorimo o hrani i raspoloženju, na um nam prvo pada čokolada i serotonin. Serotonin je neurotransmiter čiju razinu je moguće povisiti obilnim unosom ugljikohidrata i specifičnih namirnica koje sadrže serotonin te namirnicama koje sadrže prekursor serotonina – aminokiselinu triptofan. Hrana kao izvor serotonina su: školjke, kamenice, hobotnice, lignje, banana, ananas, šljive, orašasti plodovi, mlijeko, puretina, špinat i jaja. Raznovrsna prehrana koja sadrži triptofan s visokim sadržajem ugljikohidratnih namirnica nižeg glikemijskog indeksa, kao što su tamnozeleno lisnato povrće, kruciferno povrće, leguminoze, sjemenke i orašasti plodovi, svakako može pomoći kod depresije. Studije su pokazale da hrana siromašna ugljikohidratima povećava osjećaj ljutnje, depresije, tenzija, dok hrana bogata bjelančevinama, a siromašna ugljikohidratima povećava ljutnju.
Možda se manje govori ili zna da deficit cinka utječe na smanjenje kognitivne sposobnosti, raspoloženje i stres, bez obzira na godine. Hrana koja je najbolji izvor cinka su govedina, janjetina, piletina, zobene pahuljice, špinat, bučine sjemenke, orašasti plodovi, kakao, tamna čokolada. Ove zadnje namirnice uz blitvu i kelj značajan su izvor magnezija. Upravo su cink i magnezij najvažniji minerali u „borbi“ protiv depresije.
Kod starijih, kod pretilih i kod osoba sa šećernom bolesti visoka je prevalencija deficita vitamina D, koji također utječe na kognitivne funkcije mozga. Kada govorimo o vitaminu D sunce nam je glavni izvor ovog vitamina, naravno tu je mediteranska prehrana. S obzirom na povoljan učinak na zdravlje, mediteranska prehrana smatra se dobrim rješenjem za smanjenje rizika od pretilosti, šećerne bolesti, nekih vrsta
karcinoma, srčanožilnih oboljenja te ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti. Stručnjaci tvrde da mediteranskoj dijeti zdravstveni okvir daje kombinacija maslinovog ulja i zelene salate i/ili lisnatog povrća. Ova vrsta prehrane bogata je vlaknima, omega 3 masnim kiselinama, vitaminima B skupine i raznovrsnim antioksidansima, a istodobno je siromašna zasićenim masnoćama. Upravo zato mediteranska dijeta je u posljednjih nekoliko godina prepoznata kao zlatni standard pravilne prehrane. Takva prehrana je suglasna s nacionalnim prehrambenim smjernicama iz cijelog svijeta.
Pozitivni učinci ovakve prehrane za zdravlje nisu rezultat samo jedne namirnice, već rezultat ukupne umjerene i uravnotežene prehrane koja sadržava tipične namirnice mediteranskog podneblja (maslinovo ulje, morsku ribu, povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, vino, rogač, bademe, mediteranske začine i sl.).
U zadnje vrijeme sve više se dokazuje i povoljan utjecaj bobičastog voća. Svakodnevno konzumiranje upravo borovnica i dr. bobičastog voća uz gotovo iste principe prehrane sastavni je dio MIND dijete (MIND stands for Mediterranean-DASH intervention for Neurodegenerative delay) koja je zaštitna dijeta upravo za mozak. Naime, sve što je dobro za srce dobro je i za mozak. Upravo s bobičastim voćem i tamnim povrćem možemo povoljno djelovati na prevenciju anemije uzrokovanu manjkom željeza, koja može rezultirati depresijom, letargijom i poremećajima pažnje.
Uz odgovarajuće liječenje takva vrsta prehrane najbolja je u podupiranju zdravlja našeg mozga, kao i ostatka tijela.
Žene koje piju 1 do 2 šalice kave na dan imaju za 15% manji rizik od razvoja depresije u usporedni s onima koje piju manje od 1 šalice na dan. Kratkoročno djelovanje kave na raspoloženje može biti zbog promjene djelovanja serotonina i dopamina. Dugoročno djelovanje je povezano s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem.
Dobro je znati i da je objedovanje s obitelji nadasve vrijedno za očuvanje našeg emocionalnog zdravlja.
Mozak i srce vole isto, optimističan stav u životu, zdravu hranu i redovitu tjelesnu aktivnost.