Masna jetra (steatoza jetre) danas je vrlo česta dijagnoza.

Procjenjuje se da gotovo svaka treća osoba u razvijenim zemljama ima određeni stupanj steatoze (nakupljanja masti u jetri), a broj oboljelih raste s porastom pretilosti, sjedilačkog načina života i nezdravih prehrambenih navika. Puno je dostupnih informacija o zdravlju jetre i masnoj jetri. No, nisu uvijek i sve točne. Pokušajmo prepoznati neke od čestih zabluda i neistina o masnoj jetri.

1. Masna jetra posljedica je prekomjerne konzumacije alkohola 

Masna jetra ili steatoza jetre zajednički je naziv za prekomjerno nakupljanje masti u jetrenim stanicama. Više je mogućih razloga za nakupljanje masti u jetri, a (prekomjerna) konzumacija alkohola samo je jedan od njih.


Što je prekomjerna konzumacija alkohola? Razlikuju se količine za muškarce i žene.
Za muškarce je to 210 g alkohola tjedno ili 30 g dnevno, a za žene 140 g tjedno, odnosno 20 g dnevno ili 2 jedinice alkohola za žene, odnosno 3 jedinice za muškarce dnevno.
Jedinica alkohola iznosi 10 g, što se nalazi u 0,25 L piva (5%), 0,1 L vina (12%) ili 0,03 L žestokog pića (40%). 20 g (30 g) alkohola nalazi se u 0,5 (0,75) L piva (5% alkoholno pivo) ili 0,2 (0,3) L vina (12%) ili 0,06 (0,09) L žestokog pića (40%).

Međutim, i bez konzumacije alkohola moguća je pojava masne jetre, takozvana nealkoholna masna jetra (NAFLD – non alcoholic fatty liver disease) ili danas češće upotrebljavan naziv masna jetra uz metaboličku disfunkciju (MASLD – metabolic dysfunction associated steatotic liver disease), koja nije povezana s unosom alkohola, iako i alkohol može biti razlog metaboličke disfunkcije. MASLD je zapravo kombinacija masne jetre i pretilosti, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 te prehrane bogate zasićenim mastima i šećerima, hipertenzije (povišen krvni tlak), hiperuricemije (povišene vrijednosti urata u krvi s ili bez gihta).


Dakle, masna jetra nije rezervirana samo za osobe koje piju alkohol – može se javiti kod bilo koga.


Postoje i specifična stanja koja uzrokuju masnu jetru, a bez gore spomenutih elemenata metaboličke disfunkcije. To su, primjerice, genetski uvjetovani poremećaji lipida (masti) u krvi, virusni hepatitisi, celijakija, neki lijekovi ili toksične ozljede jetre lijekovima. I na kraju, kod jednog dijela bolesnika s masnom jetrom nemoguće je utvrditi uzrok – to se zove kriptogena masna jetra.

2. Masna jetra ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem 

Jetra je veliki organ s mnogo funkcija – obavlja ih više od 400 i neophodna je za pravilno funkcioniranje cijelog organizma. Masna infiltracija jetre (nakupljanje masti u jetrenim stanicama) može dugo vremena biti bez simptoma, ali sigurno je da će s vremenom napredovati u stanje upale – steatohepatitis. Posljedica upale je stvaranje fibroznog tkiva, što u konačnici dovodi do ciroze i zatajivanja jetrene funkcije. Fibroza i ciroza jetre povećavaju rizik od razvoja zloćudnog tumora (hepatocelularnog karcinoma) u jetri. Rijetko, čak i bez razvijene fibroze ili ciroze jetre, može doći do razvoja tumora u masnoj jetri. 

Upravo zbog svega navedenog masna jetra predstavlja ozbiljan problem. Stoga ju je potrebno na vrijeme detektirati i započeti s rješavanjem problema prije razvoja komplikacija. Kako bismo je na vrijeme detektirali, potrebno ju je „potražiti“ redovitim preventivnim pregledima.


I da, masna jetra nije uvijek vezana uz prekomjernu tjelesnu težinu. Osobe normalne tjelesne težine mogu imati masnu jetru, što je onda alarm za traženje uzroka.

3. Masna jetra se prepoznaje po simptomima

Sama steatoza jetre, odnosno masna jetra, bez razvijenih komplikacija nema nikakvih simptoma. Umor, nelagoda u gornjem dijelu trbuha ili opća slabost nespecifični su simptomi i često nisu vezani samo uz masnu jetru, ali mogu ukazivati na metaboličku neravnotežu čiji je masna jetra dio.
Najčešće se sumnja na masnu jetru postavlja tijekom rutinskog ultrazvučnog pregleda. Stupanj steatoze (masne infiltracije) može se objektivizirati (izmjeriti) FibroScanom®, koji nam može dati i podatak o promjeni u gustoći jetrenog parenhima, što pak u kombinaciji s laboratorijskim nalazima ukazuje na mogući stupanj oštećenja jetrene funkcije. 

4. Ako smanjim unos masti, riješit ću problem

Masna jetra nije samo posljedica unosa masnoća, već kombinacije viška kalorija, rafiniranih ugljikohidrata, šećera i sjedilačkog načina života. Čak i osobe koje rijetko jedu masnu hranu mogu imati masnu jetru.


Najbolji način za poboljšanje stanja jest gubitak tjelesne mase (5–10 %) kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost (minimalno 30 minuta dnevno tjelesne aktivnosti koja blago ubrzava srčani ritam).

5: Masna jetra se ne može povući

Masna jetra, odnosno steatoza jetre, osobito bez razvijene upale i fibroze (porasta gustoće i/ili ožiljavanja) u jetrenom tkivu, može se značajno poboljšati, pa čak i potpuno povući ako se na vrijeme poduzmu adekvatne mjere. Pritom su ključni gubitak viška kilograma, smanjenje unosa alkohola, balansirana prehrana i redovito kretanje.
Studije pokazuju da već gubitak 7–10 % tjelesne mase može značajno smanjiti količinu masnoće u jetri. Jetra je organ s velikom sposobnošću regeneracije i, ako se oštećenje prepozna na vrijeme, može se gotovo u potpunosti oporaviti!


Jedna od najvažnijih metoda za rano otkrivanje masne jetre je FibroScan – jednostavna i neinvazivna pretraga koja pruža precizan uvid u stanje jetre. Ovu pretragu možete obaviti u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, uz stručnu procjenu naših liječnika i individualni pristup svakom pacijentu.


Ako ste u rizičnoj skupini, napravite preventivni pregled, jer zdravlje jetre utječe na zdravlje cijelog organizma.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.