Većina ljudi alergijske tegobe povezuje s proljećem i peludi u zraku, ali kihanje, suzenje očiju i začepljeni nos zapravo ne završavaju s jesenskim danima.

Jesen, sa svim svojim šarmom, donosi i nove alergene koji mogu izazvati neugodne simptome, od iscrpljenosti i svrbeža očiju do neprestanog šmrcanja. Zbog sličnosti simptoma, mnogi ljudi pogrešno misle da su prehlađeni, iako je uzrok njihovih tegoba zapravo alergijska reakcija. Ta zabuna je česta, jer i prehlada i alergija pogađaju gornje dišne putove i izazivaju slične smetnje.

Što se zapravo događa u tijelu kod alergije?

Alergija je pretjerana i neprimjerena reakcija imunološkog sustava na inače bezopasne tvari iz okoline, poput peludi, grinja, plijesni ili životinjskih čestica. Organizam te tvari pogrešno prepoznaje kao prijetnju i pokreće obrambeni mehanizam koji izaziva upalu. Ovisno o vrsti i jačini alergena, reakcije mogu biti lokalizirane (npr. na sluznici nosa, očima ili koži), ali i generalizirane, što može uključivati bronhokonstrikciju i pogoršanje astmatskih simptoma. Zbog toga je točna dijagnoza ključna, a kako bi se razlikovala alergija od virusne infekcije i odabrala pravilna terapija. Alergije su danas toliko česte da ih mnogi nazivaju “kugom 21. stoljeća”, s obzirom na to da pogađaju 15 do 25 % svjetske populacije, a broj oboljelih i dalje raste.

Zašto je alergija sve češća pojava?

Točan uzrok nije poznat, ali postoji nekoliko teorija.

Jedna od najprihvaćenijih je higijenska teorija koja ukazuje na to da današnja djeca žive u previše “sterilnom” okruženju, rijetko dolaze u kontakt s prirodnim alergenima i životinjama, dok su istovremeno okružena kemikalijama i prašinom. Zbog toga imunološki sustav ne sazrijeva pravilno i kasnije burno reagira na bezopasne tvari. Uz to, klimatske promjene produljuju sezone cvatnje pa je pelud dulje prisutna u zraku. Urbanizacija i boravak u zatvorenim prostorima dodatno povećavaju izloženost grinjama i plijesnima. Vlažna jesen, truljenje lišća i grijanje u domovima stvaraju savršene uvjete za razvoj unutarnjih i vanjskih plijesni koji su česti jesenski alergeni.

Prehlada ili alergija – kako ih razlikovati?

U jesen su česte takozvane “skrivene alergije”. Ljudi kišu, šmrcaju, suze im oči, kašlju i osjećaju umor, uvjereni da su se prehladili. No, uzrok često nije virus nego alergija, najčešće na pelud korova poput ambrozije i crkvine ili na čempres koji na nekim područjima cvjeta i u listopadu. Prehlada traje pet do deset dana, dok alergija traje tjednima ili mjesecima. Prehladu prati povišena temperatura, bolovi u mišićima i slabost, što kod alergije obično izostaje. Sekret kod prehlade je gust i žut, dok je kod alergije proziran i vodenast. Prehlada se razvija postupno, a alergija naglo, često odmah nakon boravka na otvorenom. Simptomi alergije često su jači ujutro i navečer, osobito u suhim i vjetrovitim danima.

Jesenski alergeni – tihi neprijatelji

Iako mnogi misle da s krajem ljeta prestaje i sezona alergija, jesen ima svoje “skrivene” izazove.

Najčešći jesenski alergeni su:

  • pelud čempresa i crkvine (ambrozije)
  • plijesni
  • grinje iz kućne prašine

U toplijim krajevima, čempres može ponovno cvjetati u listopadu, dok crkvina doseže vrhunac krajem rujna i početkom listopada. Istodobno, zbog nižih temperatura više boravimo u zatvorenom prostoru, a suhi zrak i grijanje pogoduju razvoju grinja. Vlažne prostorije i slaba ventilacija dodatno povećavaju njihovu koncentraciju.

Dijagnoza i prevencija su temelj uspješnog liječenja

Zahvaljujući suvremenim dijagnostičkim metodama, danas se lakše prepoznaje točan uzrok tegoba. Alergije su doista u porastu, zbog promjena u prehrani, urbanizacije, zagađenja zraka i klimatskih promjena. Toplije zime i duže vegetacijske sezone produžuju vrijeme cvatnje biljaka pa se peludne sezone preklapaju i traju dulje nego prije dvadesetak godina.

Kako postaviti dijagnozu?

Prvi korak je razgovor s liječnikom koji već na temelju opisa tegoba može prepoznati obrazac alergijske reakcije. Zatim slijede kožni ubodni testovi, krvne pretrage (IgE antitijela) i, po potrebi, provokacijski testovi. Ako simptomi potraju unatoč terapiji, potrebno je uključiti specijalista alergologa ili pulmologa. Prevencija je jednako važna kao i terapija. Kod poznate sezonske alergije liječenje treba započeti preventivno, i do dva tjedna prije očekivane sezone.

Pomaže i sljedeće:

  • redovito prozračivanje prostora i korištenje HEPA filtera
  • pranje posteljine na visokoj temperaturi
  • izbjegavanje sušenja rublja na otvorenom
  • presvlačenje i pranje kose nakon boravka vani
  • zatvaranje prozora noću

U jesen je bitno redovito čistiti prostor, ali oprezno, s obzirom na to da bi osobe alergične na prašinu i grinje trebale nositi masku i koristiti usisavače s HEPA filterima. Tepisi, zavjese i perje u posteljini najbolje je zamijeniti sintetičkim materijalima.

Sezonske alergije.jpg

Liječenje alergija

Alergije se ne smiju liječiti “na svoju ruku”. Simptome je moguće ublažiti, ali bez stručnog nadzora postoji rizik od komplikacija, osobito kod osoba s astmom.

Najčešće se koriste:

  • antihistaminici - sprječavaju djelovanje histamina
  • kortikosteroidi - ublažavaju upalu i smanjuju reakciju organizma
  • dekongestivi - smanjuju oticanje nosne sluznice
  • antikolinergici i antileukotrijeni - kontroliraju upalni odgovor

Ako unatoč terapiji simptomi ne prolaze, moguće je primijeniti imunoterapiju (hiposenzibilizaciju). To je dugoročna metoda liječenja kojom se u organizam unose male količine alergena, postupno povećavajući koncentraciju. Na taj se način imunološki sustav uči toleranciji pa su simptomi kasnije znatno blaži ili potpuno izostaju. Pacijenti ne bi smjeli samoinicijativno prekidati terapiju ni dugotrajno koristiti kapi za nos, jer to može pogoršati stanje. Ako se javi piskanje u prsima, napadaji kašlja ili otežano disanje, to je znak da je potrebno potražiti pomoć specijalista. Mnogi pacijenti pokušavaju ublažiti simptome prirodnim metodama, poput ispiranja nosa fiziološkom otopinom, izbjegavanjem alergena i korištenjem pročišćivača zraka. Takve metode mogu pomoći, ali treba biti oprezan, jer biljni pripravci ponekad mogu sadržavati tvari slične alergenima i pogoršati stanje. Zato se uvijek treba savjetovati s liječnikom. S druge strane, pravilno disanje i lagana tjelesna aktivnost mogu pomoći u kontroli simptoma. Vježbe disanja poboljšavaju funkciju dišnog sustava i smanjuju stres, koji često pojačava alergijske reakcije.

Alergije ne biraju godišnje doba 

Klimatske promjene značajno utječu na trajanje i intenzitet alergijskih sezona. Produžene vegetacijske faze i više temperature znače da pelud ostaje dulje u zraku. Jesen, koja je nekada značila kraj kihanja, danas je često novo razdoblje alergijskih tegoba. Alergija nije prolazna smetnja, već kronično stanje koje zahtijeva ozbiljan pristup. Uz suvremene dijagnostičke metode i individualno prilagođenu terapiju, simptomi se mogu uspješno kontrolirati, a kvaliteta života znatno poboljšati. Edukacija, rana terapijska intervencija i dostupnost alergološke dijagnostike ključ su u borbi protiv rastućeg broja alergijskih bolesti.

Dogovorite termin u našem Centru za pulmologiju i saznajte sve o alergijama i mogućnostima liječenja.

Pošaljite poruku:

Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.