Brza i točna dijagnoza ozljede koljena od iznimne je važnosti zbog pravovremenog i pravilnog planiranja liječenja.

Razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Eduardom Rodom, dr. med., specijalistom ortopedije, uže specijalizacije iz traumatologije lokomotornog sustava, o ulozi prednje ukrižene sveze (ACL) u funkciji koljena, koliko su česte ozljede ACL-a te o tome kakvo je liječenje najčešće potrebno.

Prema uvodnim riječima doc. prim. dr. sc. Eduarda Roda, prednja ukrižena sveza jedan je od najvažnijih ligamenata u koljenu. Njena glavna funkcija je stabilizacija koljena, posebno kod naglih zaustavljanja i promjena pravca, rotacijskih pokreta te sprječavanja pomicanja potkoljenice prema naprijed u odnosu na natkoljenicu. Bez ACL-a koljeno je nestabilno, što može otežati sportske, ali i svakodnevne aktivnosti.  

1. Koliko često se u vašoj praksi susrećete s ozljedama prednje ukrižene sveze kod sportaša i koji su najrizičniji sportovi?

      Ozljeda prednje ukrižene sveze (ACL) jedno je od najčešćih i najznačajnijih oštećenja koljenskog zgloba u sportskoj populaciji, posebno kod mladih i aktivnih osoba. U svakodnevnoj ortopedskoj praksi susrećemo se s ACL ozljedama izuzetno često, posebno u sezoni aktivnih sportova. Kod sportaša koji se bave sportovima s visokim biomehaničkim opterećenjem koljena, ACL rupture predstavljaju jedan od najčešćih razloga za dolazak na specijalistički pregled zbog nestabilnosti koljena, otoka i nemogućnosti nastavka aktivnosti. Najrizičniji sportovi za ozljedu prednje ukrižene sveze uključuju sportove prilikom kojih dolazi do rotacije koljena poput nogometa, košarke, rukometa, skijanja i borilačkih sportova.

      2. Kako dolazi do ozljede prednje ukrižene sveze i zašto je rana dijagnoza važna?

        Većina ozljeda ne nastaje zbog izravnog udarca ili kontakta, već se događa tijekom svakodnevnih sportskih pokreta. Najčešći mehanizmi ozljede uključuju doskok na ispruženu ili rotiranu nogu, naglo zaustavljanje ili promjenu pravca (npr. kod driblinga u nogometu ili košarci) te rotaciju koljena, dok stopalo ostaje čvrsto na tlu. Pacijenti često opisuju da su čuli “pucanj” ili “krckanje” u koljenu u trenutku ozljede. Nakon toga, u roku od nekoliko sati, razvija se otok uz osjećaj nestabilnosti, propadanja ili nesigurnosti u koljenu pri hodu ili pokušaju pokreta.

        Brza i točna dijagnoza je od iznimne važnosti zbog pravovremenog i pravilnog planiranja liječenja, sprečavanja dodatnih oštećenja koljena, očuvanja funkcije koljena i povratka sportu uz manji rizik od kronične nestabilnosti. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a potvrđuje se magnetskom rezonancijom (MR) koja precizno prikazuje stanje ligamenta, meniskusa i ostalih struktura koljena.

        Procjenjuje se da više od 80% akutnih potpunih ruptura ACL-a kod sportaša zahtijeva operativno liječenje, osobito kod mlađih i aktivnih pojedinaca koji žele povratak na prijašnju razinu sporta. Kod sportaša, ozljeda ACL-a ne predstavlja samo fizički, već i psihološki i karijerni izazov. Pravovremena dijagnoza, adekvatna operacija i vođena rehabilitacija ključni su za uspješan povratak sportskim aktivnostima i smanjenje rizika od ponovne ozljede.

        3. Koje su metode rekonstrukcije prednje ukrižene sveze i kako se bira ona najprikladnija?

          Rekonstrukcija prednje ukrižene sveze danas se smatra standardnim i vrlo uspješnim zahvatom kod sportaša i aktivnih osoba koje su doživjele ovu ozbiljnu ozljedu koljena.

          Najčešće korištena metoda uključuje autolognu transplantaciju, što znači da se za rekonstrukciju novog ligamenta koristi vlastito tkivo. U većini slučajeva koriste se tetive stražnje lože, točnije mišića semitendinosusa i gracilisa, koje se nalaze sa stražnje i unutarnje strane natkoljenice. Ova metoda pruža dobru čvrstoću, pouzdanu integraciju grafta i relativno brz oporavak, što ju čini prvim izborom kod mnogih kirurga, osobito kod rekreativnih sportaša i mlađih osoba.

          Druga česta opcija je korištenje središnjeg dijela patelarnog ligamenta (BTB graft) koji uključuje dio tetive između patele i goljenične kosti s koštanim blokovima na krajevima. Ova metoda se često preferira kod profesionalnih sportaša i osoba koje se bave sportovima s visokim zahtjevima (graft pokazuje izvrsnu čvrstoću i stabilnost, posebno kod eksplozivnih pokreta).

          Sve češće se koristi i graft iz kvadricepsne tetive koji se može uzeti sa ili bez koštanog bloka. Ova tehnika pokazuje izvrsne rezultate, osobito kod pacijenata koji su već operirani ili kod onih kod kojih druge tetive nisu prikladne. Sve češće se koristi i graft iz kvadricepsne tetive koji se može uzeti sa ili bez koštanog bloka. Ova tehnika pokazuje izvrsne rezultate, osobito kod pacijenata koji su već operirani ili kod onih kod kojih druge tetive nisu prikladne.

          Izbor najprikladnije metode ovisi o nizu čimbenika: dobi pacijenta, razini i vrsti sportske aktivnosti, građi tijela, kvaliteti vlastitih tetiva te eventualnim prethodnim operacijama koljena. U svakom slučaju, odluka o izboru grafta donosi se individualno u dogovoru s ortopedom, uzimajući u obzir sve kliničke i funkcionalne aspekte te očekivanja pacijenta.

          U posljednjih nekoliko godina sve se više pažnje u ortopediji posvećuje anterolateralnom ligamentu koljena (ALL) – maloj, ali važnoj strukturi koja se nalazi na vanjskoj (lateralnoj) strani koljena. Iako se donedavno rijetko spominjao, danas znamo da ALL ima važnu ulogu u kontroli rotacije potkoljenice, osobito prilikom naglih promjena smjera i kod sportova s visokim zahtjevima. Istraživanja pokazuju da ovakav pristup može smanjiti rizik od ponovne ozljede, posebice kod rizičnih skupina.

          4. Kako izgleda operacija prednje ukrižene sveze i što je ključno za uspješan oporavak?

            Operacija rekonstrukcije prednje ukrižene sveze (ACL) danas je minimalno invazivan zahvat koji se izvodi uz pomoć moderne artroskopske tehnike. Tijekom zahvata, oštećeni ligament se najprije uklanja, a zatim se na njegovo mjesto postavlja novi ligament, odnosno graft. Taj graft može biti izrađen od pacijentove vlastite tetive koja se pažljivo pripremi i obradi tako da imitira funkciju prirodnog ACL-a. Nakon operacije, jednako važan dio procesa je rehabilitacija – strukturirani i postupni program fizikalne terapije koji omogućava jačanje mišića, vraćanje pokretljivosti i u konačnici povratak sportu.

            Naime, operacija je samo prvi korak. Potpuni oporavak zahtijeva zajednički trud kirurga, fizioterapeuta i pacijenta. Kada su svi ti elementi ispunjeni - precizna kirurška tehnika, dobra fiksacija, kvalitetna rehabilitacija i aktivna suradnja - rezultati su izuzetno dobri, a većina pacijenata se može vratiti punim sportskim ili svakodnevnim aktivnostima.

            5. Kako izgleda rehabilitacija nakon operacije?

              Rehabilitacija nakon operacije iznimno je važna. Bez kvalitetne i strpljivo provedene rehabilitacije, povratak sportu može biti spor, rizičan ili čak nemoguć. Cilj cijelog procesa nije samo cijeljenje presađenog ligamenta, već i potpuna obnova snage, pokretljivosti, stabilnosti i koordinacije koljena kako bi ono moglo izdržati opterećenja koja sport zahtijeva.

              6. Postoji li rizik od ponovne ozljede i kako se može spriječiti?

                Iako je operacija rekonstrukcije prednje ukrižene sveze danas vrlo uspješna i kod većine pacijenata omogućuje povratak svakodnevnim i sportskim aktivnostima, važno je naglasiti da postoji realan rizik od ponovne ozljede. Taj se rizik osobito povećava kod mladih sportaša, posebno onih mlađih od 20 godina, koji se prerano vrate natjecanju ili ne provedu rehabilitaciju do kraja. U prevenciji rupture presudnu ulogu ima kvalitetno provedena rehabilitacija i pravilno tempiran povratak sportu. Vrijeme samo po sebi nije glavni kriterij; umjesto toga, povratak mora biti uvjetovan ispunjavanjem jasno definiranih funkcionalnih testova. Sportaš se ne bi trebao vraćati natjecateljskim aktivnostima dok ne postigne gotovo potpunu simetriju snage i kontrole pokreta u odnosu na zdravu nogu.

                U konačnici, povratak sportu mora biti rezultat timskog pristupa u kojem sudjeluju ortoped, fizioterapeut, trener i pacijent, a dugoročna zaštita koljena temelji se na pravilnim navikama i kontinuiranom radu, čak i kada se osoba osjeća "potpuno spremno".

                Rehabilitacija je proces koji traži upornost, motivaciju i suradnju s fizioterapeutom i liječnikom. Pravilno provođena, ne samo da omogućava uspješan povratak sportu, već i dugoročno čuva zdravlje koljena i smanjuje rizik od novih ozljeda.

                Imate bolove u koljenu i iscrpili ste sve konzervativne metode liječenja? Obratite nam se s povjerenjem te zatražite pregled kod našeg doc. prim. dr. sc. Eduarda Roda, dr. med., specijalista ortopedije, uže specijalizacije iz traumatologije lokomotornog sustava. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina možete napraviti sve na jednom mjestu – pregled, dijagnostiku, operaciju i rehabilitaciju.

                Pošaljite poruku:

                Želim primati obavijesti o novostima, pogodnostima i popustima Specijalne bolnice Sv. Katarina.
                Korištenjem ovog obrasca prihvaćate da ste upoznati s politikom privatnosti i da prihvaćate prikupljanje i obradu osobnih podataka danih u obrascu bez kojih vaš zahtjev u obrascu ne može biti ispunjen.