Što je koronarna bolest srca?

Što je koronarna bolest srca?
Koronarna bolest je medicinski izraz koji se koristi za opisivanje suženja ili blokade koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom i hranjivim tvarima. Koronarna bolest je medicinski izraz koji se koristi za opisivanje suženja ili blokade koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srce kisikom i hranjivim tvarima. Kao i svakom mišiću, srcu su potrebne hranjive tvari i kisik koje dobiva arterijama.
Srce opskrbljuju dvije glavne koronarne arterije. U svim krvnim žilama, pa tako i u koronarnim arterijama, dolazi postepeno do odlaganja „masnih“ naslaga na stijenke krvnih žila- ovaj proces se naziva ateroskleroza.
Kako ateroskleroza napreduje tako se promjer krvnih žila postepeno smanjuje, što može dovesti do smanjenja opskrbe kisikom i hranjivim tvarima.
Uslijed ovog procesa srčani mišić „pati“ što se klinički može manifestirati kao bol ili pritisak u prsima, nelagoda u prsnom košu, koji se, u početku jave samo u naporu, a kako sama bolest napreduje može se javiti i u mirovanju.
Nekad se koronarna bolest može manifestirati kao zaduha (osjećaj nedostatka zraka) u naporu.
Kada dođe do potpunog začepljenja koronarne arterije dolazi do potpunog prekida opskrbe srčanog mišića. Ovo stanje nazivamo infarktom miokarda, tj.srčanim udarom.
Koliko je česta koronarna bolest srca?
Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrti u cijelom svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj porasti od sadašnjih 17.5 milijuna na 23 milijuna. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od bolesti srca i krvnih žila, odnosno 45 posto svih umrlih. (www.hzjz.hr.)
Što povećava rizik od razvoja koronarne bolesti?
Više je različitih rizičnih faktora koji pridonose razvoju koronarne bolesti. Neki od njih su nepromjenjivi te na njih ne možemo utjecati, kao npr. dob, spol te genetska predispozicija i opterećujuća obiteljska anamneza.
Postoje i višestruki promjenjivi rizični faktori na koje možemo i trebamo utjecati na vrijeme.
To su visoki krvni tlak, povišene masnoće u krvi, povišene vrijednosti šećera u krvi, pušenje, prekomjerna tjelesna težina, sjedilački način života, odnosno nedovoljna fizička aktivnost.
Stoga je iznimno važno na vrijeme započeti s otkrivanjem i liječenjem svih rizičnih faktora kako bismo smanjili ili odgodili promjene na koronarnim arterijama.
Kako se koronarna bolest može dijagnosticirati?
Svakako je za početak potrebno učiniti kardiološki pregled u kojem pacijent opisuje svoje tegobe. Već samim uzimanjem anamneze i podataka o rizičnim faktorima može se postaviti sumnja na koronarnu bolest srca.
U daljnjoj obradi potrebno je učiniti EKG, ultrazvuk srca ( radi uvida u morfologiju srca u mirovanju), te nalaze nadopuniti ergometrijskim testiranjem.
Ergometrijsko testiranje je test opterećenja kojim se kontinuirano tijekom opterećenja snima EKG i prate vrijednosti arterijskog krvnog tlaka kao i eventualni simptomi pacijenta. U opterećenju dolazi do pojačane potrebe srčanog mišića za kisikom i hranjivim tvarima, a ukoliko su koronarne arterije sužene one to neće biti u stanju omogućiti. Kada se ovo dogodi promjene se mogu jasno vidjeti u EKG zapisu.
U Specijalnoj bolnici Sv. Katarini moguće je obaviti sve na jednom mjestu. Uz vrhunski tim stručnjaka, u Centru za kardiologiju možete obaviti kompletan preventivni kardiološki pregled i dijagnostiku .
Koronarna bolest se danas, zahvaljujući napretku kardiologije, može dobro liječiti i kontrolirati. Važno je prepoznati je na vrijeme kako bismo izbjegli najgore komplikacije- srčani udar ( i posljedično oštećenje srčanog mišića), smanjenu kvalitetu života i zatajivanje srca ili u najgorem slučaju smrtni ishod.
Stoga ne čekajte, naručite se odmah.