Što kada se javi krvarenje iz probavnog sustava?

Gastrointestinalna krvarenja su hitna stanja koja zahtijevaju promptni dijagnostički/terapeutski pristup bez obzira na dob, spol, komorbiditet. Broj hospitalizacija i stopa smrtnosti se nisu očekivano smanjili zadnjih 20 godina, unatoč akumulaciji znanja o uzrocima i načinima liječenja gastrointestinalnih krvarenja, iskustvu endoskopičara te upotrebi sofisticiranih uređaja. To možemo objasniti starenjem populacije, povećanjem prevalencije gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) i debljine, rastom antibiotske rezistencije na Helicobacter pylori (HP), sve češćom upotrebom antiagregacijskih i/ili antikoagulantnih  lijekova te nesteroidnih antireumatika (NSAR).

Vrste krvarenja

Krvarenja se dijele na ona iz gornjeg i donjeg dijela probavnog sustava s Treitzovim ligamentom kao međašem.

Većina bolesnika naglašava pet kliničkih znakova krvarenja:

1. Hematemeza – povraćanje svježe krvi ili hematiziranog sadržaja nalik talogu crne kave.
2. Melena – crna, katranasta stolica neugodnog mirisa, koja u 90% slučajeva ukazuje na krvarenje iz gornjeg dijela probavnog sustava, iako može potjecati i iz tankog crijeva te desnog kolona. Za pojavu melene, krv mora biti zadržana minimalno 8 sati u crijevu kako bi crijevne bakterije razgradile hemoglobin, a dovoljan je gubitak 50 ml krvi.
3. Hematohezija je pojava svjetlo/tamno crvene krvi kroz rektum koja se najčešće javlja iz crijeva (divertikularno krvarenje, ishemijski kolitis, angiodisplazije, hemeroidi, kolorektalni karcinom, postpolipektomijsko krvarenje, upalne bolesti crijeva, infektivni kolitis, radijacijska proktopatija, sterkoralni ulkus itd…). Bitno je spomenuti da prva prezentacija kolorektalnog karcinoma, čiji rizik značajno raste od 50 godine života, može biti krvarenje iz probavnog sustava koje može biti vidljivo, ali i nevidljivo. Zato je bitno napraviti probir bolesnika s povećanim rizikom (hereditet, dob, debljina) te što prije učiniti kolonoskopiju.
4. Okultno krvarenje je kronično krvarenje koje bolesnik ne zamjećuje do pojave anemije ili pozitivnog testa.
5. Opskurno krvarenje je rekurentno akutno ili kronično krvarenje kod kojeg izvor ostaje nepoznat nakon rutinskih endoskopskih i radioloških pretraga, a obično se javlja u tankom crijevu.

U 80% slučajeva radi se o krvarenjima iz gornjeg dijela probavnog sustava, a najčešći uzrok je peptički vrijed. To je ograničeni defekt, najčešće sluznice želuca, dvanaesnika, jednjaka, svugdje gdje postoji aktivnost želučane kiseline i pepsina, a zarasta ožiljkom. Rizični čimbenici za nastanak vrijeda su HP infekcija, korištenje NSAR-a, acetilsalicilne kiseline, dugotrajna kortikosteroidna terapija, pušenje, virusne infekcije, tumori.

Simptomi i dijagnosticiranje gastrointestinalnog krvarenja 

Simptomi i znakovi gastrointestinalnog krvarenja ovise o volumenu izgubljene krvi, a posljedica su kompenzatornih zbivanja. Kreću se od neznatnih poremećaja općeg stanja do slike hipovolemijskog šoka (naglo smanjenje volumena krvi u cirkulaciji) i multiorganskog zatajenja (zatajenje više organskih sustava).

Inicijalna klinička evaluacija bolesnika kreće mjerenjem vitalnih znakova, a potom detaljnim fizikalnim pregledom, uključujući i digitorektalni pregled. Za krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava bitno je učiniti dijagnostiku na Helicobacter pylori, a u slučaju pozitivnog nalaza provesti eradikacijsku terapiju, uz kontrolu prisutnosti bakterije po završetku tretmana, barem 14 dana bez ikakve terapije.

Važno je znati!

Krvarenja iz probavnog sustava su urgentna, životno ugrožavajuća stanja u internoj medicini koja se promptno moraju rješavati. Kod starijih bolesnika s pridruženim komorbiditetetima  možemo očekivati dodatne komplikacije. Prisustvo krvi u stolici je klinički simptom koji će izazvati strah i nelagodu kod svakog pacijenta te je bitno odmah se javiti gastroenterologu radi daljnjih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Najčešća patologija su krvarenja u sklopu peptičke bolesti želuca/duodenuma, hemeroida, ali i kolorektalnog karcinoma. Stoga je jako bitno kod pojednica bez dodatnih rizika za kolorektalni karcinom učiniti prvu kolonoskopiju u dobi od 45. do 50. godine života, a kod rizičnih skupina i ranije. Helicobacter pylori je karcinogen koji će kod određenih bolesnika dovesti do karcinoma/limfoma želuca, uz ranije spomenutu peptičku bolest.  

Uz iskusne gastroenterologe koji iza sebe imaju brojne endoskopske intervencije tijekom dugog specijalističkog staža, u Centru za gastroenterologiju Sv. Katarine možete obaviti kompletnu endoskopsku dijagnostiku i pregled gastroenterologa, kao i testiranje na Helicobacter pylori (urea izdisajni test).

Brinite o sebi i naručite se na pregled čim primijetite prve znakove krvarenja!