Znate li koju hranu treba izbjegavati, a koju ne?

Što je nutrigenetika?
Potraga za znanjem o zdravoj i odgovarajućoj hrani porasla je u posljednjim desetljećima među svjetskom populacijom, istraživačima, nutricionistima i zdravstvenim radnicima. Nutrigenetika se definira kao znanost o učinku genetske varijacije na prehrambeni odgovor i ulozi hranjivih tvari i bioaktivnih spojeva hrane u ekspresiji gena. Odnosno, nutrigenetika ispituje kako naše tijelo reagira na hranjive tvari na temelju našeg genetičkog profila. Dakle, za rezultate ovog testa koriste se znanja iz biokemije, fiziologije, prehrane, genomike, proteomike, glikomike, metabolomike, transkriptomike te epigenomike za traženje i objašnjenje postojećih recipročnih interakcija između gena i hranjivih tvari na molekularnoj razini. Razumijevanje ovih interakcija (gen-hranjiva tvar) pomaže u propisivanju prilagođene prehrane prema genotipu svakog pojedinca. Tako će biti moguće ublažiti simptome postojećih bolesti ili spriječiti buduće bolesti, posebice u području nezaraznih kroničnih bolesti poput karcinoma, pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, koje su veliki javnozdravstveni problem i vodeći uzroci smrtnosti u Hrvatskoj.
Što rezultati nutrigenetičkog testiranja omogućuju pojedincu?
Nutricionistička istraživanja usmjerena su na smjernice o preporuci dnevnog unosa hranjivih tvari kako bi se spriječili nedostaci i poboljšalo ljudsko zdravlje. Međutim, kompleksne bolesti nisu samo rezultat nedovoljnog unosa hranjivih tvari ili manjka potrošnje energije, već također ovise o interakciji hranjivih tvari s DNA. Pojam 'nutriepigenomika' opisuje te interakcije, što znači proučavanje hranjivih tvari i njihovih učinaka na ljudsko zdravlje kroz epigenetičke modifikacije definirane kao stabilni nasljedni obrasci ekspresije gena koji se javljaju bez promjena u sekvenci DNA. Kvaliteta same prehrane kroz mnoge složene puteve utječe na rizik od razvoja pretilosti i kardiometaboličkih bolesti. Sam metabolizam, sastav masnog tkiva, interakcija između domaćina i mikrobioma, energijska potrošnja, promjena energijskog unosa sve su faktori koji imaju utjecaj na naše zdravlje. S ovakvim testiranjem možemo otkriti koja hrana i koji prehrambeni obrasci su najbolji za naše zdravlje kako bi uspjeli prevenirati i odgodit pojavu bolesti ili komplikacije same bolesti.
Kome je namjenjena nutrigenetika?
Cilj nutrigenetike je bolje razumijevanje mehanizama povezanih s intervarijabilnošću među pojedincima i razvoj personaliziranih nutricionističkih preporuka. Od davnina su ljudi znali da okoliš i hrana mogu utjecati na zdravstveno stanje pojedinca te su hranu i biljke koristili kao lijekove. S napretkom znanosti, znanstvenici su počeli propitkivati može li interakcija između gena i bioaktivnih spojeva u hrani pozitivno ili negativno utjecati na zdravlje pojedinca.
Stoga je nutrigenetika namijenjena:
- svima onima koji se žele odgovorno ponašati prema svojem zdravlju te snagom svoje volje i odgovarajućim rezultatima testa utjecati povoljno na zdravstvene ishode prevenirajući ili odgađajući bolest za koju se pokaže da su joj skloni,
- osobama koje su često bezuspješno na određenim dijetama, a bez vidljivih rezultata,
- određenim skupinama s rizikom od nedostatka hranjivih tvari kao što su vegani, sportaši, trudnice, dojilje i starije osobe,
- osobama s rizikom za razvoj srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti, kronične bolesti bubrega, karcinoma i sl.
U kojoj mjeri prehrana zapravo može utjecati na zdravlje?
Unos hrane i utjecaj okoliša dva su glavna čimbenika koji utječu na zdravlje ili bolest pojedinca. Ekspresija gena odgovornih za pojavu kompleksnih bolesti daje nam dodatni uvid u uzajamno djelovanje unutarnjih gena i vanjskih čimbenika rizika za razvoj bolesti. Mnoge komponente hrane mogu izazvati epigenetske promjene kod ljudi. Danas smo svjedoci velikog broja istraživanja koji ukazuju na korisne učinke različitih prehrambenih polifenola, prirodnih spojevi biljaka za koje se vjeruje da imaju blagotvoran učinak na zdravlje. To se može djelomično pripisati njihovim epigenetičkim osobinama, uključujući i promjenama metilacije DNA, regulaciji modifikacije histona te promjenama u ekspresiji određenih miRNA. Na primjer, brokula i drugo povrće iz skupine krucifernog povrća sadrže izotiocijanate koji mogu povećati acetilaciju histona. Polifenolni spoj epigalokatehin-3-galat koji se nalazi u zelenom čaju, ima mnoge biološke uloge, uključujući inhibiciju metilacije DNA i antioksidativnu aktivnost. Kurkumin, spoj koji se nalazi u kurkumi, može imati višestruke učinke na aktivaciju gena.
Nutritivna genetika kombinira proučavanje prehrane i genetike kako bi otkrila različite načine na koje ljudi reagiraju na hranu na temelju njihove genetske strukture.
Nutrigenetika ispituje kako naše tijelo reagira na hranjive tvari na temelju naše genetike. Drugim riječima, nutrigenetika opisuje da genetski profil ima utjecaj na odgovor tijela na bioaktivne komponente hrane utječući na njihovu apsorpciju, metabolizam i mjesto djelovanja.
Nutrigenetika je namijenjena svim dobnim skupinama osoba (od 18 mjeseci života), a koje u obitelji imaju članove oboljele od raznih metaboličkih poremećaja (dijabetes, povišeni kolesterol…) te zdravim osobama koje žele dobiti personalizirani plan zdrave prehrane kako bi spriječile razvoj bolesti u budućnosti. Testiranje je dovoljno napraviti samo jednom u životu.
Za više informacija javite nam se s povjerenjem i dogovorite termin za testiranje!