Zašto odabrati direktni prednji pristup ugradnje umjetnog kuka?

U razgovoru s našim doc. dr. sc. Željkom Jelečom, specijalistom ortopedije, subspecijalistom traumatologije lokomotornog sustava s bogatim iskustvom iz područja endoprotetike kuka i koljena, artroskopskih operacija koljena, kao i operacijskog i konzervativnog liječenja brojnih bolesti iz područja opće ortopedije, saznajte više upravo o operativnom liječenju kuka i prednjem pristupu kojeg koristi.
Bolnica Sv. Katarina često koristi napredne tehnologije i metode. Koje biste inovacije izdvojili kao ključne u Vašem radu i kako one poboljšavaju rezultate kod pacijenata?
Da, u našoj bolnici neprestano se uvode nove tehnologije i napredni načini liječenja. Gledajući sa strane pacijenta, dakle nekoga tko je u našu bolnicu došao potražiti pomoć ili rješenje svog problema, to je izrazito pozitivna činjenica koja pacijentu pruža mogućnost da na jednom mjestu dobije bilo koju uslugu koja je u određenom trenutku indicirana s obzirom na stanje ozlijeđenog zgloba ili ekstremiteta. S druge strane, nas koji izravno svakodnevno sudjelujemo u liječenju naših bolesnika nove tehnologije vesele jer su dodatna mogućnost koju možemo iskoristiti kako bi pacijent dobio maksimum koji je u određenoj situaciji moguće dobiti. Kao ključne inovacije koje su uvedene u proteklih nekoliko godina svakako bih izdvojio direktni prednji pristup prilikom ugradnje umjetnog kuka, rekonstrukciju hrskavičnih oštećenja AutoCart metodom, kao i čitav niz tzv. ortobioloških procedura (aplikacija mezenhimalnih matičnih stanica – MSC ili plazme bogate trombocitima – PRP).
Direktni prednji pristup u ugradnji kuka postaje sve popularniji. Koje su glavne prednosti ove metode u odnosu na tradicionalne kirurške pristupe?
Kada razgovarate s ortopedima koji se bave ugradnjom umjetnih kukova, većina će reći da je najbolji pristup onaj u kojem je operater najvještiji. To je istinita tvrdnja, ali naravno da postoje razlike među pojedinim pristupima. Umjetni kuk ugrađuje se tako da se određenim kirurškim pristupom (prednji, postranični ili stražnji) dođe do zgloba nakon čega se odstrani bolesni ili oštećeni dio tkiva i ugradi umjetni nadomjestak. Osnovna prednost direktnog prednjeg pristupa je u činjenici da prilikom dolaska do samog zgloba nije potrebno oštetiti ili prerezati niti jedan mišić ili njegovu tetivu. Mekotkivne strukture se doslovno razmiču, pristupa se na zglob te se nastavlja sa zahvatom. Takav poštedni pristup omogućava puno brže započinjanje te bržu provedbu postoperativne rehabilitacije, kao i njeno kraće trajanje.
Koliko su važni kraći oporavak i smanjena bol za pacijente kojima se ugrađuje umjetni kuk putem direktnog prednjeg pristupa?
Smanjena bolnost i brzi oporavak važni su kod svih operacijskih zahvata. Kada govorimo o ugradnji umjetnog kuka, važnost što ranije mobilizacije i osamostaljivanja pacijenta još je naglašenija, neovisno radi li se o starijim ili mlađim pacijentima. Nepotrebno produženo ležanje u krevetu i smanjena pokretljivost izravno su povezani s brojnim komplikacijama, među kojima se posebno ističu opasnost od razvoja duboke venske tromboze i tzv. hipostatske pneumonije. Osobe mlađe životne dobi imaju i dodatni motiv, većinom se radi o visoko aktivnim pacijentima kojima je izrazito bitan što raniji povratak svakodnevnim životnim aktivnostima, kao i na radno mjesto.
Kako direktni prednji pristup doprinosi bržoj rehabilitaciji i smanjenju rizika od komplikacija?
Kako sam i spomenuo u odgovoru na prethodno pitanje, osnovna prednost direktnog prednjeg pristupa je u činjenici da se na taj način ne presijecaju tetive mišića, a minimalno se oštete druga meka tkiva. Na taj način vrijeme cijeljenja tkiva nakon operacije bitno se skraćuje te se puno ranije može početi s punim opterećenjem operirane noge. Nije nevažna niti činjenica da je nakon direktnog prednjeg pristupa manja mogućnost nastanka jedne od najčešćih komplikacija nakon ugradnje umjetnog kuka – njegovog iščašenja ili luksacije. Tu su i već spomenuti manji rizik od nastanka duboke venske tromboze i pneumonije.
Koji tip pacijenata je najbolji kandidat za ugradnju umjetnog kuka putem direktnog prednjeg pristupa i postoji li populacija kojoj biste preporučili navedeno?
U većini stručne literature može se naći podatak da su najbolji kandidati za ugradnju umjetnog kuka žene koje nisu pretile. Kada sam započinjao s izvođenjem operacija direktnim prednjim pristupom i osobno sam se pokušavao pridržavati navedenih preporuka. Sa stjecanjem iskustva navedeni pristup postaje rutina tako da su danas vrlo rijetki pacijenti kod kojih se odlučujem za neki drugi pristup. Tada to uglavnom bude stražnji pristup na kuk u kojem također imam veliko iskustvo. Dakle prednji pristup preporučujem svima, iz razloga koje sam ranije objasnio.
Kako pacijentima objašnjavate razlike između direktnog prednjeg pristupa i drugih metoda ugradnje kuka te koje informacije smatrate najvažnijima prilikom odluke za ovu vrstu operacije?
Svaki pristup na kuk ima neke svoje prednosti i nedostatke. Pacijentima na jedan prikladan i razumljiv način nastojim prezentirati činjenice te im objasnim zbog čega sam se odlučio za određeni operacijski zahvat ili određeni kirurški pristup. Kako sam već spomenuo, u slučaju da iz nekog razloga pacijentu ne preporučujem direktni prednji pristup, ugradnju umjetnog kuka napravim stražnjim pristupom. Radi se o pristupu koji je također dosta poštedan u smislu oštećenja mekih tkiva. Primjenjivao sam ga dugi niz godina na velikom broju pacijenata, uz jako dobre rezultate. Osnovna prednost direktnog prednjeg pristupa u odnosu na stražnji pristup na kuk je, prema stručnoj literaturi, nešto manji broj luksacija (1,1 % prema 0.7 %). Ako se zahvat korektno napravi te ako se ugradi kvalitetni implantat, nema bitnih razlika u dugoročnim rezultatima kod pacijenata koji su operirani različitim pristupima.
Koje su najčešće povratne informacije od pacijenata nakon operacije direktnim prednjim pristupom, posebno u vezi s kvalitetom života i funkcionalnosti?
Pacijenti su vrlo zadovoljni, već tijekom ranog poslijeoperativnog razdoblja za vrijeme boravka u bolnici, budu iznenađeni u kojom mjeri su pokretni i samostalni te koliko se bolnost smanjila u odnosu na vrijeme prije operacije. Nakon provedene postoperativne fizikalne terapije, većina pacijenata navodi da su zaboravili na tegobe koje su imali ranije. To posebno vrijedi za mlađe pacijente koji se gotovo u potpunosti vrate aktivnostima koje su prakticirali prije nastanka tegoba.
Ako imate bolove u kukovima, koljenima ili ste kandidat za operaciju, obratite se s povjerenjem u naš Centar za ortopediju i sportsku medicinu te zatražite pregled kod našeg doc. dr. sc. Željka Jeleča, specijalista ortopedije, subspecijalista traumatologije lokomotornog sustava.