Što je menisk koljena i zašto je važan za zdravlje zgloba koljena?

Zdravlje koljena ključno je za održavanje aktivnog i neovisnog načina života. Mala vezivno-hrskavična struktura u obliku polumjeseca ili slova C u koljenu djeluje kao amortizer, pružajući stabilnost i omogućavajući glatko kretanje i učinkovitiji prijenos opterećenja s natkoljenice na potkoljenicu. Unatoč njegovoj važnosti, menisk koljena se često zanemaruje sve dok ne dođe do ozljede.

Zdrav zglob koljena sadrži dvije takve strukture u obliku slova C ili polumjeseca. Onaj s unutarnje strane koljena je medijalni menisk, a onaj s vanjske strane je lateralni menisk. Veći dio nosive plohe zgloba koljena tvore bedrena (femur) i potkoljenična kost (tibija), a kontakt između njih je zbog njihova oblika neravnomjeran i različit ovisno o stupnju savijenosti koljena. Zbog toga su u određenim položajima potrebne druge strukture u koljenu kako bi se povećala kontaktna površina i olakšao prijenos opterećenja s natkoljenice na potkoljenicu. Upravo ovdje nalazimo jednu od funkcija meniska, koje zbog svoje glatkoće, fleksibilnosti i elastičnosti pružaju stabilnost i zaštitu od opterećenja i udaraca hrskavici koljena koja oblaže zglob. S obzirom na to da gubitak ili oštećenje hrskavice dovodi do razvoja osteoartritisa koljena, možemo reći da je menisk neophodan za zdravlje koljena i prevenciju osteoartritisa.

Što je menisk koljena? 

Menisk je vezivno-hrskavično tkivo koje se nalazi u zglobu koljena, između bedrene (femura) i potkoljenične kosti (tibije). Svako koljeno sadrži dva meniska: medijalni menisk s unutarnje strane i lateralni menisk s vanjske strane. Oba su meniska pomična tijekom izvođenja savijanja i ispružanja koljena, uz napomenu da je lateralni menisk uvijek pomičniji od medijalnog. Razlog tome je što su menisci na obodima polumjeseca vezani za zglobnu čahuru gotovo čitavom svojom dužinom (osim lateralnog meniska u svom stražnjem dijelu), dok su u svom središnjem dijelu slobodni. Ti se dijelovi razlikuju i po prokrvljenosti te se dio uz zglobnu čahuru naziva crvenom zonom meniska, dok se središnji dio naziva bijelom zonom. U slučajevima puknuća meniska, važno je odrediti točno mjesto i način puknuća kako bi se donijela ispravna odluka o vrsti liječenja jer je zarastanje meniska značajno bolje u crvenoj nego u bijeloj zoni. Osim toga, kada govorimo o operativnim zahvatima na meniscima, u slučajevima puknuća u crvenoj zoni se češće odlučujemo za šivanje meniska, dok se u slučajevima puknuća u bijeloj zoni češće odlučujemo za čišćenje (tzv. meniscektomiju).

Koje su ključne funkcije meniska? 

Ključne funkcije ovog dijela hrskavice su:

• Apsorpcija udara – menisk djeluje kao jastuk, apsorbirajući udar između femura i tibije tijekom aktivnosti poput hodanja, trčanja i skakanja. To pomaže u zaštiti kostiju od prekomjernog trošenja i habanja, smanjujući rizik od stanja poput osteoartritisa.
• Stabiliziranje koljena – već samim svojim oblikom i položajem u koljenu, menisk djeluje poput odbojnika te time pomaže stabilizirati koljeno. Osim toga, djeluje zajedno s ligamentima kako bi spriječio abnormalno kretanje te osigurao glatko kretanje tijekom fizičkih aktivnosti.
• Olakšavanje glatkog pokreta – menisk pomaže koljenu da se glatko kreće, smanjujući trenje između hrskavice femura i tibije. To je bitno za održavanje fleksibilnosti i sprječavanje nelagode tijekom kretanja.
• Poboljšanje zdravlja zglobova – menisk igra ključnu ulogu u očuvanju dugoročnog zdravlja zgloba koljena. Smanjenjem pritiska na zglobnu hrskavicu pomaže smanjiti rizik od degenerativnih stanja poput osteoartritisa.

Koje su ozljede meniska koljena te njihovi simptomi i uzorci? 

Unatoč svojoj ključnoj ulozi, menisk je osjetljiv na ozljede, osobito tijekom fizičkih aktivnosti koje uključuju uvijanje, okretanje ili jak udarac. Najčešće oštećenje meniska je njegovo puknuće (ruptura). Puknuće meniska uobičajeno je kod sportaša i tada češće susrećemo tzv. mehanička puknuća meniska. S druge strane, puknuća meniska mogu se pojaviti i zbog trošenja i oštećenja povezanih s godinama, osobito kod osoba starijih od 40 godina te je tada češće riječ o degenerativnom puknuću meniska.

Neki uobičajeni uzroci ozljeda meniska uključuju:

• aktivnosti povezane sa sportom, kao što su trčanje, skakanje ili uvijanje
• nagli pokreti poput okretanja ili nespretnih doskoka
• degeneracija povezana sa starenjem koja uzrokuje slabljenje meniska i on postaje skloniji pucanju.

Simptomi ozljede meniska mogu varirati ovisno o težini puknuća, ali obično uključuju:

• bol, osobito kod uvijanja ili rotacije koljena
• otok ili ukočenost u zglobu koljena
• poteškoće u potpunom ispravljanju koljena
• osjećaj "zaključavanja" ili "popuštanja" koljena

Kako se dijagnosticira puknuće meniska? 

Ako osjetite simptome ozljede meniska, važno je odmah se posavjetovati s liječnikom. Dijagnoza uglavnom uključuje fizički pregled pri kojem liječnik ispituje opseg pokreta koljena i provjerava ima li znakova otekline ili bolnosti te izvodi specifične testove za puknuće meniska, kao i slikovne pretrage kao što su magnetna rezonancija (MR) za detaljan prikaz meniska, odnosno rendgen (RTG) za prikaz koštanih struktura u području koljena

Mogućnosti liječenja puknuća meniska 

Liječenje puknuća meniska ovisi o vrsti, mjestu i težini ozljede. Dostupne su različite mogućnosti za učinkovito liječenje:

• Konzervativno liječenje za manja, degenerativna puknuća – nekirurški tretmani kao što su mirovanje, led, kompresija, fizikalna terapija i lijekovi za ublažavanje boli.
• Artroskopski zahvati, prvenstveno za mehanička puknuća ili puknuća kod kojih postoji potpuno ili djelomično slobodan dio puknutog meniska – minimalno invazivna artroskopska kirurgija. Tijekom ovog postupka, ortoped koristi male rezove i kameru za popravak ili uklanjanje oštećenog dijela meniska.
• Implantacija umjetnog meniska ili transplantacija meniska za pacijente sa značajnim bolovima nakon učinjenog uklanjanja većeg dijela meniska kako bi se obnovila funkcija koljena te spriječilo dugotrajno oštećenje hrskavice.

Prevencija ozljeda meniska

Neki se čimbenici, poput dobi i genetike, ne mogu kontrolirati, ali postoji nekoliko načina za smanjenje rizika od ozljeda meniska:

• Poticanje aktivnosti koje su poželjne za održavanje mobilnosti koljena, poput vožnje bicikla, plivanja i šetnji po ravnoj podlozi
• Vježbe jačanja mišića oko koljena, kao što su kvadriceps i mišići stražnje lože natkoljenice, mogu pomoći stabilizirati zglob i smanjiti stres na menisku.
• Istezanje radi održavanja fleksibilnosti i pravilnog opsega pokreta
• Odgovarajuća obuća i potpora za koljena tijekom aktivnosti s velikim opterećenjem mogu spriječiti stres na koljenu
• Izbjegavanje pretjeranog opterećenja zgloba koljena održavanjem zdrave težine i izbjegavanjem prenaprezanja.

Kada potražiti liječničku pomoć? 

Ako sumnjate na ozljedu meniska ili osjećate stalnu bol u koljenu, neophodno je konzultirati se s liječnikom. Brza reakcija može spriječiti pogoršanje ozljede i dugoročno zaštititi zdravlje vašeg koljena. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina nudimo preciznu dijagnostiku, indikaciju i liječenje ozljeda koljena, uključujući puknuća meniska. Naši iskusni stručnjaci posvećeni su pružanju personaliziranog liječenja i rehabilitacije kako bi vam pomogli da vporatite funkciju koljena i vratite se aktivnom načinu života. Javite nam se  povjerenjem!