Sve što trebate znati o minimalno invazivnoj kirurgiji
Pojam minimalno invazivne kirurgije koristi se u širem smislu za svaki oblik modifikacije kirurškog pristupa prije, tijekom i nakon kirurškog zahvata, odnosno operacije, a koji doprinosi bržem oporavku bolesnika, smanjenju boli, uvećanju kvalitete života nakon zahvata, bržem postizanju pune radne sposobnosti te smanjenju nelagoda prilikom pripreme za operativni zahvat.
U užem smislu, ovaj termin koristi za intraoperativni dio, odnosno modifikaciju kirurškog pristupa (npr. zamjenu klasične „otvorene“ operacije minimalno invazivnim pristupima kao što su endoskopski pristupi, upotreba lasera i slično).
Što je jednodnevna kirurgija i koje zahvate obuhvaća?
Posljednjih desetljeća moderna kirurgija teži povećanju udjela operativnih zahvata izvedenih kroz dnevne bolnice, bilo u smilsu jednodnevne kirurgije sa samo nekoliko sati postoperativnog boravka na odjelima dnevnih bolnica ili u smislu skraćenog boravka i ubrzane mobilizacije bolesnika. Naime, nepotrebno produljenje boravka na bolničkim odjelima podiže stopu komplikacija kada su u pitanju kasnije rehabilitacije i mobilizacije, usporava vraćanje normalnih funkcija organizma te izrazito diže stopu razvoja tzv. bolničkih infekcija, a negativno utječe i na psihološko stanje pacijenata. Stoga se, gdje god je to moguće, glede faktora vezanih uz samu dijagnozu i postupak, ali i faktora vezanih uz samog bolesnika, teži izvođenju operacija u sklopu jednodnevne kirurgije. Time se ne smanjuju samo liste čekanja na operativne zahvate, već se i minimalizira izloženost bolesnika bolničkim infekcijama i negativnim djelovanjima hospitalizacije na psihofizičko stanje pacijenata.
Elegantnim i modernim uvjetima dnevne bolnice, Specijalna bolnica Sv. Katarina nudi pacijentima sve zahvate koje je moguće izvesti u sklopu jednodnevne kirurgije ili kroz minimalno trajanje boravka na Odjelu, počevši od najmanjih općih kirurških zahvata kao što je odstranjenje kožnih i potkožnih tvorbi, do užih specijalističkih zahvata iz područja ortopedije, abdominalne kirurgije, proktologije, otorinolaringologije, oftalmologije i dr.
Spinalne intervencije, vaskularni kirurški zahvati poput operacija vena klasično, laserski ili endovaskularnim sklerozacijama, plastični kirurški zahvati na koži i potkoži, artroskopske operacije i zahvati, aplikacije matičnih stanica, ekstrakcije alenteze, svi proktološki zahvati, tonzilektomija, endoskopska miringoplastika, operacije hernija prednje trbušne stijenke
(otvoreno i laparoskopski) te odstranjenje žučnjaka.
Individualan pristup pacijentu te kraće vrijeme pripreme i oporavka
Osim skraćenja i izostanka nepotrebnih hospitalizacija, vodimo se principima ERAS-a (ubrzanog oporavka bolesnika nakon kirurškog zahvata/Enhanced recovery after surgery) i u kontekstu uporabe minimalno invazivnih pristupa korištenjem laparoskopije, laserske energije, specijaliziranih kirurških instrumenata s energetskim pojačanjem (npr. škarice koje istovremeno režu tkivo i zaustavljaju krvarenje).
Važan dio smanjenja opterećenja bolesnika i ubrzanog povratka normalnim funkcijama te u konačnici zdravlju, ostvaruje se i minimaliziranjem opterećenja drenovima i kateterima, kao i iscrpljujuće preoperativne pripreme. Naravno, nužni dio kirurškog posla neminovno donosi određene neugodnosti, ali moderna kirurgija revidira pojam nužnosti u ovome kontekstu. Upravo zbog toga nužan je individualan pristup i kritičnost spram zastarjelih normi u postavljanju pitanja poput:
- Treba li zaista toliko postiti prije operacije?
- Kada se može jesti nakon operacije?
- Kako minimalizirati ili gotovo potpuno osloboditi pacijenta bolnih podražaja?
- Koliko se drenova/katetera i ostalih „cijevi“ zaista mora staviti na teret bolesnika?
- Koliko dugo je potrebno čekati s normalizacijom aktivnosti i rehabilitacijom?
U gotovo svemu ranije navedenom teži se modernijem pristupu. Primjerice, kirurškom kvalitetom visoko etablirane institucije danas gotovo odmah započinju neki oblik „rehabilitacije“, teže što ranijem uspostavljanju normalnih funkcija organizma, izbjegavajući ranije pristupe kada je bolesnik danima mirovao, bez normalnog unosa hrane i vode na usta, a u abdominalnoj kirurgiji i uz opterećujuće „čišćenje“ crijeva. Time je pacijent više gubio na svojoj funkciji organizma i „snazi“ nego dobivao. Gdje je to „nužnost struke“, nije moguće izbjeći određena opterećenja i restrikcije. No, zasigurno svi možemo imati dobrobit od revizije istog.
U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina provode se zaista nužne i minimalno iscrpljujuće mjere pripreme pacijenta, a naglasak na ranom oporavku funkcija te što obuhvatnijem i bržem vraćanju kvalitete života krajnji je cilj svih navedenih mjera.
Tako se nekada uvriježen post barem cijeli dan prije operacije danas, u smislu ERAS-a, dokazao kao štetan. Inzistiranje na dijeti siromašnoj kalorijama nakon većine kirurških zahvata i opća anestezija napušta se, priprema crijeva odrađuje se samo kada je to zaista nužno, urinarni kateter, drenovi i sonde odstranjuju se što je ranije moguće bez ugrožavanja zdravlja bolesnika, a sve to skupa rezultira bržim i snažnijim stupnjem kvalitete života i oporavka.
Naš Centar za minimalno invazivnu kirurgiju i vrhunski tim stručnjaka svim pacijentima pruža kvalitetnu uslugu te individualan i moderan pristup. Dogovorite pregled i postanite dio mnoštva zadovoljnih pacijenata Specijalne bolnice Sv. Katarina.